“Novac ne predstavlja toliku vrijednost kakvu je postavio čovjek prema njemu. Sav novac ja sam ulagao u izume sa kojima sam omogućio nove pronalaske omogućujući čovječanstvu lakši život.” – Nikola Tesla
Priča o čovjeku koji je oblikovao budućnost
Nikola Tesla, rođen 10. jula 1856. godine u Smiljanu kod Gospića bio je naučnik i inovator svjetskog glasa. Gimnaziju je završio u Gospiću i Karlovcu, elektrotehniku studirao u Grazu i Pragu, a zatim četiri godine radio kao inženjer u Budimpešti i Parizu gdje priča o njegovim veličanstvenim izumima počinje. Ovdje je izumio prvo okretno magnetsko polje i napravio prvi praktični motor za izmjeničnu struju.
U SAD se preselio 1884. godine, gdje je nakon tri godine imao vlastiti laboratorij u kojem je izumio više od 300 patentiranih i još mnogo više izuma koje nikada nije patentirao, izuma za koje su drugi naučnici pokupili svu slavu.
Tesla je oblikovao budućnost u kojoj danas živimo. Mnogi izumi koje danas svakodnevno koristimo i bez kojih gotovo da i ne možemo dolaze upravo iz uma ovog genija. Najvažniji i najpoznatiji je višefazni sistem izmjeničnih struja. Ali Tesla se nije zaustavio samo na ovom izumu koji je promijenio i značajno unaprijedio cijeli svijet. On je također izumio i polifazni sistem, obrtno magnetsko polje, asinhroni motor, sinhroni motor i Teslin transformator.
Tesla nije izumio svjetlo, ali je zato prvi izumio način manipulacije istim. Gotovo 40 godina prije nego su se pojavile na tržištu, Tesla je napravio i koristio fluorescentne sijalice. Iako je Wilhelm Rontgen dobio zaslugu za izum rendgenskih zraka, danas znamo da se Tesla ‘igrao sa rendgenskim zrakama’ prije njega. Tesla je također čovjek koji je napravio i prvu hidroelektranu na Niagarinim Vodopadima kako bi dokazao svijetu je ova vrsta struje praktičan izvor energije.
Iako ga nije zvanično izumio, Tesla je prvi imao nacrte za tranzistor, uređaj koji omogućava da se pohrane podaci u vašem računaru. Također je prvi imao ideju za radar (nikada nije razvio prototip), uređaj koji je ponudio Američkoj mornarici na početku Prvog Svjetskog rata, a koji su ovi odbili ‘jer im nije bio od koristi’. Kasnije su zasluge za radar pripale Engleskom naučniku Robertu A. Watson-Wattu.
Tesla je otkrio rezonantnu frekvenciju planete Zemlje. Nešto što naučnici nisu mogli potvrditi još 50 godina nakon njegovog prvog otkrića. Napravio je prvu ‘Zemljotres mašinu‘ koja je zamalo uništila cijelu četvrt u New Yorku kada je uključio. Zatim Kugličastu munju – munju koja je izuzetno rijedak fenomen, i koju do dan danas naučnici nisu uspjeli napraviti u laboratoriji.
Da li ste se ikada zapitali ko je izumio daljinski upravljač? Tesla! Moderni električni motor? Tesla! Bežičnu komunikaciju? Tesla! Laser? Tesla! Neograničenu količinu električne energije? Tesla! Radio? Tesla! Bežični prijenos el. energije? Tesla! Tesla je čak je igrao ulogu i u stvaranju robotike, a ovo je samo mali broj njegovih izuma koji su oblikovali budućnostu u kojoj danas živimo!
Niels Bohr, danski fizičar koji je dao važne doprinose razumijevanju strukture atoma i napredak u kvantnoj mehanici, dobitnik Nobelove nagrade, jednom prilikom je rekao: “Teslini genijalni pronalasci duboko su uticali na čitavu našu civilizaciju.”
“Nije mi žao što su ukrali moje ideje, već što nisu imali svoje.” – Nikola Tesla
Priča o Teslinom neprijatelju
Tesla nije izumio izmjeničnu struju (kako neki vjeruju), on je samo značajno unaprijedio. Izmjenična struja je razvijena po principu Michael Faradaya, te korištena već u ranom 19. stoljeću. Isto tako ni Edison nije izumio sijalicu, već samo značajno unaprijedio prethodne inovacije.
Thomas Alva Edison (1847-1931) bio je američki fizičar i pronalazač koji je za vrijeme svog života prijavio ukupno 1.069 patenata. Edison je prve izume imao sa 14 godina kada je radio po 14 sati dnevno kao raznosač novina i prodavač hrane, kako bi zaradio 14 dolara sedmično. Nije mu trebalo dugo na napravi i vlastiti laboratorij u jednom napuštenom vagonu, te da pokrene i vlastite novine, Grand Trunk Herald, koje je najvećim dijelom sam pisao.
Na početku svoje karijere Tesla je radio za Edisona. Jedne prilike Edison mu je ponudio naknadu ekvivalentnu današnjem milionu dolara da riješi problem koji je imao sa istosmjernim generatorima i motorima, a Kada je Tesla riješio problem i zatražio novac, Edison se samo nasmijao i rekao: “Tesla, ti ne razumiješ naš Američki humor.”
Nakon toga Tesla se odvojio od Edisona te nastavio raditi na svom izmjeničnom sistemu električne energije. S obzirom da je Edison u to vrijeme pokušavao prodati svijetu svoju istosmjernu struju, konflikt je bio neizbježan.
“Vraški sposoban čovjek” – Thomas Alva Edison o Nikoli Tesli
Edison je nudio dječacima iz kvarta 25 centi za glavu živog psa ili mačke koje bi javno pogubio koristeći Teslinu izmjeničnu električnu energiju – kako bi pokazao koliko je opasna.
No prije nego osudite Edisonove reakcije na Teslin izum, bio bi red da znate da na Edisonovoj istosmjernoj struji (vjerovatno) radi vaš računar, mobitel, kao i većina manjih elektroničkih uređaja koje imate u domu (gotovo svi u sebi imaju pretvarač izmjenične u istosmjernu struju). Dok je izmjenična struja idealna za prijenos na velikim udaljenostima, loša je za napajanje elektronike. Stvar je vrlo jednostavna, ako želite da vaš računar radi, priključite ga na struju (utičnica) u kojoj je izmjenična struja, a on će istu pretvoriti u istosmjernu i pravilno funkcionisati.
Dakle, za sve pogodnosti koje nam električna energija danas pruža možemo jednako zahvaliti i Tesli i Edisonu, kao i Faradayu i mnoštvu drugih izumitelja koji su unaprijedili Tesline izume, kao i izumiteljima čije je Tesla izume unaprijedio. Jer tako nauka i inžinjering funkcionišu.
Ključna razlika između Tesle i Edisona je ta da je Tesla uglavnom radio sam, dok je Edison upošljavao stotine genijalaca, a također je bio i znatno bolji biznismen, odnosno znao je prodati svoje izume.
“Bio sam zadivljen ovim čovjekom, koji je bez pravodobnog obrazovanja ili naučnog iskustva toliko učinio.” Nikola Tesla o Thomasu Alvi Edisonu
Priča o jednoj golubici
Tesla je Živio je 86 godina, a cijeli svoj život je proveo u celibatu. Iako je bio zgodan i popularan među damama, odbijao je da izlazi s njima jer je vjerovao da bi se to moglo umješati u njegov posao. Ovaj genije, koji je bez problema mogao zapamtiti cijelu knjigu ili vizualizirati i napraviti izum (bez i jedne skice) na kraju je umro kao siromah.
Jedan od njegov posljednjih poklona čovječanstvu bio je toranj u blizini New Yorka koji je trebao pružiti besplatnu bežičnu el. energiju cijelom svijetu. Nažalost, zbog pohlepe ljudi koji su imali novčanu korist od el. energije ovaj projekat nikada nije ugledao svjetlo dana.
Patio je od opsesivno-kompulsivnog poremećaja koji se ogledao u opsjednutosti nekim detaljima, na primjer brojem tri. Ponekad je halucinirao te imao problem da razdvoji stvarni svijet od mašte, zbog čega je provodio godine sam u svojoj laboratoriji radeći noć i dan. Često je govorio da su to bili jedini momenti kada je bio istinski sretan. Često mu se dešavalo da obilazi oko bloka zgrada tri puta, bio je lični prijatelj američkog književnika Mark Tvena, a također je bio i vegetarijanac.
Nominovan je za Nobelovu nagradu, koju nikad nije dobio.
I volio je golubove.
Uvijek je puštao golubove u svoju hotelsku sobu gdje ih je redovno hranio, a čak je za njih napravio i posene male krevetiće. Kada je živio u New Yorku, svaki dan je išao do Central Parka gdje ih je hranio. Novčani problemi nisu bili bitni. Za golubove je uvijek morao imati hranu.
A onda je u njegov život došla jedna golubica o kojoj je progovorio tek u posljednjim danima svog života:
“Hranio sam golubove, hiljade njih, godinama. Ali bio je jedan golub, prelijepa ptica, bijela sa sivom bojom na vrhovima krila; taj je bio drugačiji. Bila je ženka. Prepoznao bih je bilo gdje. Bez obzira gdje sam bio, ona bi me našla. Kada sam je želio vidjeti samo sam trebao zaželiti i ona bi mi doletjela. Razumjela me je i ja sam razumio nju. Volio sam tog goluba. Da, volio sam je kao što muškarac voli ženu, i ona je volila mene. Kada sam je jednom gledao, znao sam šta mi želi reći – umirala je. I onda, kada sam shvatio njenu poruku, iz njenih očiju je izbilo svjetlo – jaki snop svijetla.”
Tesla je umro 07. januara 1943. godine kao siromah, sam u hotelskoj sobi u New Yorku.
