Analiza, pod naslovom “Neispunjeno obećanje: proširenje EU na Balkan”, koja je danas predstavljena u Beogradu, predviđa četiri moguća scenarija kada je riječ o nastavku približavanja zemalja regiona EU, a čak tri imaju manje ili više negativne posljedice po sam region.
“Ovo istraživanje je dokument koji može da posluži za novo ozbiljno promišljanje procesa proširenja na Zapadni Balkan… Zaključili smo da se nalazimo u dobrom procesu koji, međutim, mora da se reformira, jer ako se to ne učini pravovremeno to može dovesti do neželjenog razvoja situacije”, rekla je na konferenciji za novinare izvršna direktorica Europskog fonda za Balkan Hedvig Morvai.
Prvi scenarij, nazvan “Standardni pristup”, podrazumijeva nastavak postepenog i sporog priključivanja zemalja Zapadnog Balkana EU, a to podrazumijeva pooštrene uvjete za članstvo kojima mnoge države nisu u stanju da odgovore, kao i nastavak toleriranja bilateralnih razloga za blokadu eurointegracija u pojedinim zemljama.
“Region se suočava s nikad težim uvjetima za članstvo u EU za koje nije bio spreman i možda još nije spreman. Ovaj pristup nema mogućnost da pomogne nekim zemljama koje su u potpunoj blokadi, kao što su BiH, Makedonija ili Kosovo. Ovaj pristup zemlje dovodi do zida i ne omogućuje im da napreduju”, objasnio je istraživač Centra za istraživanje jugoistočne Europe iz Graza Marko Kmezić.
Drugi scenarij, nazvan “Stopama Turske”, podrazumijeva nastavak procesa pregovora ali bez značajnijih pomaka, čime bi i političkim elitama u regionu i građanima postalo jasno da je mogućnost ulaska u članstvo EU vrlo mala, međutim, za razliku od
Turske, koja je okrećući se sebi uspjela da razvije samoodrživu ekonomiju, zemlje Zapadnog Balkana bi u ovakvoj situaciji bile osuđene na nazadovanje.
Kmezić je objasnio da je takav scenarij najmanje izvjestan za Crnu Goru i Srbiju i da ugrožava demokraciju u nekim zemljama stvarajući zid između država regiona i produžujući negativnih kretanja u ekonomskom i socijalno-ekonomskom smislu.
Treći scenarij podrazumijeva odustajanje od proširenja EU i stvaranje novih neizvjesnosti na Zapadnom Balkanu, a tvorci analize ga nazivaju i “ukrajinskim scenarijem”.
Kontinuirane krize u EU i otpor prema daljem proširenju bi, prema ovom scenariju, mogli da dovedu do angažiranja drugih globalnih aktera u regionu, poput Rusije ili Turske, čime bi Balkan mogao da postane kolateralna žrtva nadmetanja na svjetskoj političkoj sceni.
“Okretanje ka drugim akterima nije samo po sebi loše jer donosi kratkoročne ekonomske beneficije, ali dugoročno okretanje od EU ne može da donese dugoročnu ekonomsku, političku i demokratsku stabilnost”, smatra Kmezić.
Samo četvrti scenarij predviđa novu dinamiku proširenja EU na zapadni Balkan, ali je on, bez promjene politike Bruxellesa koji u ovom trenutku poručuje da neće biti prečica za nove članice, malo vjerojatan.
Prema tom scenariju bi svim državama Zapadnog Balkana koje imaju ambiciju da postanu članice EU bili hitno otvoreni pristupni pregovori, a politička i druga teška uvjetovanja bi trebalo s početka pregovora prebaciti na njihov kraj.
“Kriza u Ukrajini je šansa za Zapadni Balkan i poželjno je da se lekcije koje su naučene iz primjera Ukrajine primjene na Zapadnom Balkanu. Ovim pristupom bi se izbjeglo stvaranje novih granica na Zapadnom Balkanu što bi stvorilo i potencijal za nove
konflikte i međuetničke tenzije”, naveo je Kmezić.
Zabrinutost, međutim, prema mišljenju autora analize, izaziva to što je u EU trenutno 53 posto građana protiv daljeg proširenja, a samo 36 posto podržavan proširenje, što neminovno obeshrabruje političke aktere u Bruxellesu da poduzmu odlučnije korake u pravcu integriranja država Zapadnog Balkana.
Direktor Centra za istraživanje jugoistočne Europe Florian Bieber je, sumirajući analizu, naveo kako će nova Europska komisija morati da ima i novu strategiju i plan za dalje proširenje, a cilj ove publikacije je da se za Bruxelles i države regiona naprave preporuke kojima bi se eurointegracije učinile što efikasnijim.
“Treba što prije početi pregovore sa svim zemljama regiona, a uvjete s početka treba premjestiti na kraj pregovora, jer sami pregovori imaju potencijal da riješe neka unutarnja pitanja u zemljama kandidatima. Potreban je i zajednički pristup rješavanju bilateralnih sporova koji mogu da blokiraju proces proširenja u slučaju nekih zemlja”, poručio je Bieber.
Natjecanje u reformama među zemljama regiona je, prema njegovom uvjerenju, ključ za bolju dinamiku napretka ka EU, no to se može dogoditi samo ukoliko se i u političkoj praksi potvrdi izvjesnost članstva, prenosi Tanjug.
