Srbija i Kosovo su 19. aprila, prošle godine, potpisali Sporazum o normalizaciji odnosa. Nezavisno od politike, Srbe i Albance povezuju mnoge stvari. I učenje jezika omogućava približavanje ova dva naroda.
Nakon rata na Kosovu, Srbi nisu pokazivali interesovanje za učenje albanskog, a ni kosovski Albanci za srpski jezik. Danas, šest godina od proglašenja nezavisnosti Kosova, na Univerzitetu u Beograd, sve više studenata uči albanski. Jedan od njih je Damjan Filipović. Pre tri godine je svojoj porodici saopštio da želi da studira albanski. Roditelji su bili iznenađeni, ali na njegovu odluku nisu odreagovali negativno. Najviše je zbunio svoje prijatelje. Nikome nije bilo jasno, odakle interesovanje za albanski. „Naravno da su neki od njih imali određene predrasude o Albancima, ali u međuvremenu su drugačijeg mišljenja.“
„Želeo sam više da saznam o albanskom narodu“, priča Damjan. „Mnogi ljudi u mojoj zemlji ne znaju Albance, iako vekovima živimo jedni pored drugih.“ Istovremeno, u Srbiji ima veoma malo onih koji govore albanski.
To se u međuvremenu promjenilo, zahvaljujući mladim studentima, koji su odlučili da izučavaju albanologiju. Persida Aslani je gostujući profesor na Beogradskom univerzitetu iz Albanije. Predaje albanski jezik i literaturu. Ona tvrdi da se broj srpskih studenata koji na Univerzitetu u Beogradu studiraju albanski u poređenju sa prethodnim godinama udvostručio. Katedra za albanski dobila je do 60 novih studenata.
Znanje albanskog kao plus u prijavama za posao
Ipak, nije riječ o tako velikom broju studenata albanskog, ali povećano interesovanje nije za potcenjivanje. Uostalom, to doprinosi boljem razumijevanju između Srba i Albanaca. Motivi studenata za učenje albanskog jezika su različiti, priča Aslani. Neki žele da budu balkanolozi. „Drugi dolaze na ovu katedru jer su tu uspjeli da dobiju mjesto. Nakon prvobitne sumnjičavosti, postaje jasno da ovaj jezik biva otkrivan i aktivan, kao i drugi.“ Ima i onih, koji vjeruju da će im znanje albanskog, olakšati potragu za poslom. „Prilikom prijavljivanja za posao u lokalnoj ili centralnoj upravi, u trgovinskim ili kulturnim djelatnostima, znanje albanskog jezika izgleda ima prednost.“
O praktičnim aspektima znanja albanskog govori i Valentina Bahtijari, koja je pred završetkom studija. Nada se da će u Beogradu pronaći posao prevodioca i tumača za albanski. „Postoje konkretni razlozi zašto je Srbiji albanski jezik potreban. Prije svega Kosovari su nam susjedi. Drugo na Kosovu, koje je nekada bilo srpska južna pokrajina, još uvijek živi mnogo Srba. A i interesovanje za Albaniju u oblasti turizma, polako se budi.“
Kosovski rat i posljedice po učenje jezika
A šta je sa interesovanjem Kosovara za učenje srpskog? Dekan Filološkog fakulteta na Univerzitetu u Prištini, Sedat Kuci, kaže kako su „rane iz prošlosti još uvijek svježe“. Tokom rata na Kosovu, 1999. godine, katedra za jugoslovenske jezike, na kojoj se izučavao i srpski, bila je ukinuta. Današnje generacije mladih kosovskih Albanaca ne govore srpski, dodaje Kuci, iako je srpski dalje jedan od zvaničnih jezika na Kosovu.
Ipak, nisu svi mostovi između ova dva naroda porušeni. U saradnji sa Beogradskim univerzitetom dogovoren je dolazak srpskih studenata na seminar u Prištinu. Tri godine za redom se ljetnji kursevi organizuju na ovom univerzitetu. Susreti kosovskih i srpskih studenata su veoma važna investicija za budućnost, kaže docentkinja Presida Aslani. „Zahvaljujući stečenom znanju i iskustvima, ovi studenti predstavljaju prvi most potpunije razmjene i komunikacije, koja nije ograničena samo na kulturni nivo.“
Optimizam u Prištini
Politički razgovori i dijalog koji se godinama vodio između Beograda i Prištine, imao je pozitivno dejstvo na univerzitete. Interesovanje za srpski jezik se ponovo budi. Dekan Koci se nada da će u predstojećem zimskom semestru, Filološki fakultet u Prištini dobiti katedru za balkanologiju. Ukoliko se to i dogodi, izučavaće se i srpski jezik i literatura. Kociju je važno da studenti shvate značaj ne samo srpskog, već i drugi jezika iz regiona. „Mladoj državi, Kosovu potrebni su ljudi koji će te jezike znati. Dakle, ne samo na univerzitetu. Kosovu je potrebna ova kulturna razmjena sa susjedima – a to znači i sa Srbijom. Mladi ljudi bi trebalo da znaju ove jezike, kako bi uvećali šanse za pronalazak posla nakon završenih studija.“
Dekan Filološkog fakulteta vjeruje da će interesovanje za balkanske jezike, vremenom biti sve veće. Možda će u rušenju preostalih zidova između ova naroda, pomoći bolje poznavanje jezika, čemu mogu da doprinesu i studenti poput Damjana i Valentine. Oni i njihove kolege studenti obišli su Prištinu već nekoliko puta, gdje su poboljšali znanje albanskog, ali stekli i neke nove prijatelje.
