‘Pokušajte sedam dana, samo sedam dana i vidjet ćete’, tvrdi 57-godišnji Michael Van Almsick koji jednom na godinu dolazi postiti u kliniku Buchinger-Wilhelmi na obali jezera Konstanz blizu Švicarske.
Vlasnik velike PR agencije iz Muenchena, koja će organizirati koncerte Rolling Stonesa u Njemačkoj, u klinici već dvadesetak godina liječi svoje tegobe s prekomjernom težinom i prateće kronične tegobe.
Odbacio je lijekove za povišeni krvni tlak i promijenio prehrambene navike. Dan u klinici počinje uvarkom, u podne uzima voćni čaj i zatim slijedi dvosatna šetnja. Za ručak pojede juhu, malo meda, a na dan popije više od dvije litre vode. Ukupan unos od 200 do 250 kilokalorija deset puta je manji od preporučenog dnevnog unosa za muškarce njegove dobi.
Otto Buchinger (1878-1966) liječnik po kojem je nazvana klinika, eksperimentirao je s gladovanjem kako bi se izliječio od reumatoidnog poliartritisa koji ga je primorao da 1917. napusti dužnost mornaričkog liječnika. Njegova se metoda proširila i popularna je u Njemačkoj.
Gladovanje sprečava kardiovaskularne bolesti, pomaže pri liječenju astme, artroze, kroničnih bolesti probavnog sustava, nekih kroničnih infekcija dišnog sustava ili depresivnih stanja, tvrde zagovaratelji.
Pouzdane znanstvene studije o toj metodi nisu brojne, no jedna iz 1991., objavljena u časopisu Lancet 1991., bavi se učincima gladovanja na reumatoidni artritis.
U Njemačkoj je knjiga ‘Postom do zdravlja i ljepote’ Helmuta Luetznera (prevedena na hrvatski) koji je nekada radio kod Buchingera, prodana u više od dva milijuna primjeraka od objave 70-ih godina.
O gladovanju se uči u nekim sveučilišnim centrima, među njima i bolnici Charite u Berlinu gdje profesor Andreas Michalsen vodi odjel prirodnih metoda liječenja.
‘Nijemci su pomalo opsjednuti biljkama, ekološkim uzgojem, vegeterijanstvom, jogom, zdravim životom’, kaže Michalsen koji provodi kure posta od 12 do 14 dana, a pokriva ih pokriva zdravstveno osiguranje.
Alternativni pristup potječe od romantičara koji su ‘vjerovali u snagu samoizliječenja’ i ‘Lebensreforma’ (reforma života) krajem 19. stoljeća, što je bio odgovor na galopirajuću industrijalizaciju, kaže Michalsen.
‘Unos u redovitim intervalima hrane bogate kalorijama novost je u ljudskoj evoluciji’, objašnjava.
Kalifornijski profesor Valter Longo pokazao je 2008. da gladovanje štiti zdrave stanice miševa od toksičnih učinaka kemoterapije, što je dodatno pojačalo interes za gladovanjem u Njemačkoj.
Zadnjih četvrt stoljeća dijabetes, reumatizam, povišeni krvni tlak tretiraju se lijekovima koji su bili izbačeni na tržište, a zatim povučeni zbog štetnih nuspojava, kaže Michalsen i zaključuje ‘učestalost tih bolesti raste jer postajemo sve stariji’ i ‘apsolutno sam uvjeren da će za deset godina gladovanje postati vrlo važno, jednostavno zato što tradicionalna medicina na njih nema odgovora’.
