Hrvatski nogometni reprezentativci imat će pojačano osiguranje na Svjetskom prvenstvu, koje će se održati u Brazilu do 12. juna do 13. jula ove godine. Osim domaćina za njihovu sigurnost brinut će se i policajci iz Hrvatske, istakao je za Anadolu Agency (AA) Zoran Cvrk, oficir za sigurnost u Hrvatskom nogometnom savezu (HNS).
“Svaka zemlja učesnica SP od strane domaćina imat će osiguranje na visokoj razini, u što ne sumnjamo ni mi iz Hrvatske. Ipak, kako bi sigurnost podigli na dodatni nivo uputili smo zamolbu MUP-u Hrvatske da osigurava našu reprezentaciju, od kretanja igrača i delegacije HNS-a, do boravka u kampu koji nisu zatvorenog, već hotelskog tipa, pa i tokom boravka u transfernim hotelima. Hrvatski igrači boravit će među velikim brojem ljudi, pa smo želimo dodatno ojačati sigurnost i uvesti reda, ne zato što ne vjerujemo domaćinima, nego zato što želimo unaprijediti sigurnost oko našeg nacionalnog tima”, rekao je Cvrk, pojasnivši kako će i nakon SP na domaćim i gostujućim utakmicama, ali i za vrijeme priprema reprezentacije iz HNS-a insistirati na dodatnom osiguranju hrvatske policije.
“Ne uvodimo dodatni red samo radi Brazila, nego kao novi sigurnosni apekt, kako u zemlji tako i inozemstvu. Našu državu zamolili smo da nam pomogne u tome, te smo krenuli u realizaciju projekta za SP. I država tu ima puno posla počevši od potpisivanja bilateralnog sporazuma, pa do pitanja nošenja oružja naše policije u Brazil, itd.”, kazao je Cvrk.
On nije mogao odgovoriti na pitanje koliko će naoružanih hrvatskih policajaca brinuti za sigurnost reprezentativaca svoje zemlje u Brazilu, dodavši “kako je to stvar struke i procjene policije, odnosno MUP-a”.
“Ne mislimo da bi trebali imati osiguranje kao Engleska ili Njemačka. No, pošto mi, kao i Bosna i Hercegovina, imamo izuzetnu vrijednost u igračkom kadru, odlučili smo svojim igračima pružiti dodatnu sigurnost i mir kako bi imali što bolju pripremu za utakmice, te na koncu tako ostvarili što bolji rezultat u Brazilu”, kaže Cvrk.
Cvrk je naglasio dobru saradnju saveza u regiji prilikom odigravanja utakmica tzv. “visokog rizika”, kao što je bio slučaj u kvalifikacijama za SP kada su se u Zagrebu i Beogradu sastali Hrvatska i Srbija, balkanske zemlje koje su prije nepune dvije decenije bile u ratu.
“Sarađivali smo na korektan način, obostrano zadovoljstvo i u zajedničkom interesu, tako da niti jedan od naših gostiju nije bio ugrožen u Hrvatskoj, kao ni mi u Beogradu. I sama zabrana dolaska gostujućih navijača puno nam je olakšala posao, kako nama, tako i kolegama iz Srbije”, smatra Cvrk, istakavši da je puno teže bilo osigurati duel Hrvatske i Srbije u kvalifikacijama za EURO 2000, odigran 9. oktobra 1999. godine u Zagrebu, dok još nisu “utihnuli” svi sukobi na zapadnom Balkanu:
“Opomena da nam ne trebaju gostujući navijači na utakmicama reprezentacija u regiji, koje su bile u direktnom ratu tijekom 90-godina prošlog stoljeća, jeste i utakmica tadašnje Srbije i Crne Gore i Bosne i Hercegovine, odigrana 2005. godine u Beogradu, kada je bilo mnogo problema na i oko stadiona”.
Ipak, Cvrk smatra da se sa sigurnosnog aspekta može igrati eventualna regionalna liga, odnosno da su policije zemalja u regiji sposobne osigurati utakmice klubova iz država nastalih raspadom bivše SFR Jugoslavije.
“Regionalna liga bila bi puno kvalitetnija nego sadašnja nacionalna prvenstva, ali i mnogo skuplja. Sam budžet za sigurnost bio bi milijunski. Teško da bi to pojedini klubovi, pa i lokalne zajednice mogli, odnosno željeli podnijeti”, mišljenja je Cvrk.
I loša infrastruktura stadiona u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori ne ide u prilog formiranju regionalne lige, govorio je za Anadolu Agency jedan od najstručnijih ljudi za sigurnost na stadionima u jugoistočnoj Evropi.
“Naši stadionu nisu moderni, stari su po najmanje 30 godina. Nisu rekonstruirani na odgovarajući način, većina ih nema video sigurnosni nadzor, elektronske brojače ulaznice, pristojne toalete kafiće, te zabavni sadržaj na stadionima. Sve to postoji na stadionima u Evropi, pa je i sigurnost tamo na najvišem nivou. Dakle, formiranje regionalne lige može se postići uz velika ulaganja novca u infrastrukturu, ali i osiguranje utakmica, gdje vam treba i po nekoliko tisuća policajaca i zaštitara ili uz jeftiniju varijantu zabranom dolaska gostujućih navijača na mečeve”, tvrdio je Cvrk.
Dobiti EURO zbog stadiona
Cvrk kaže i da se Hrvatska dva puta kandidirala za organizaciju EURO isključivo u interesu da dobije nove modrene stadione.
“Ma šta ko pričao mi smo željeli EURO zbog poboljšanja infrastrukture. Polagali smo veliku nadu da bismo na taj način izgradili nekoliko kvalitetnih stadiona za potrebe u budućnosti. Nismo uspijevali u kampanjama, te se nadamo da će barem jedan hrvatski grad dobiti domaćinstvo za EURO 2020. Otud i toliko svađa gdje bi se igrao EURO 2020., u Splitu ili Zagrebu”, zaključio je Cvrk.
Bosni želim što bolji rezultat na SP
Oficir HNS-a kaže da je “do sada imao samo pozitivna iskustva u saradnji sa kolegama iz bosanskohercegovačkog saveza”.
“Imamo odličnu suradnju i drago mi je što će i BiH biti jedna od učesnica predstojećeg SP. Našim prijateljima iz Bosne želim puno sreće sa željom da naprave što bolji rezultat u Brazilu”, rekao je Cvrk.
