“Imala sam 14 godina kada je rat počeo. Tri godine sam bila zatočena u logoru gdje sam bila podvrgnuta teškom radu. Kasnije sam zajedno sa još tri žene odvojena od ostatka grupe i odvedena u jednu kuću. Vojnici bi pili, a mi bismo im služile kao robovi nakon čega su nas silovali”, priča Bosanka Lejla za BBC.
Procjenjuje se da se broj žena koje su prošle sekusualno nasilje u ratu kreće od 20.000 do 50.000 hiljada. Ipak, prava cifra se nikada neće saznati iz razloga što mnoge žene ne žele govoriti o strahotama koje su prošle. Strahuju da će ih društvu stigmatizirati ukoliko progovore.
“Što više rat klizi u historiju to je ženama teže otvoreno pričati o doživljajima iz rata. Ono što smo zaključili je da žene radije pričaju o tome neposredno po završetku rata nego sada, 20 godina poslije. One misle da je društvo umorno, da ne želi čuti šta se dogodilo, da želi nastaviti dalje – ali ove žene ne mogu nastaviti dalje”, kaže Nela Porobić iz iz Međunarodne lige žena za mir i slobodu.
Naučnici smatraju da je rat u Bosni i Hercegovini kreirao svojevrsnu hijerarhiju traume. Veliki broj grozota počinjenih između 1992. i 1995. godine doveo je do toga da se sekusualno nasilje gleda kao manje zlo nego etničko čišćenje ili mučenje.
Nisu samo žene bile žrtve silovanja u ratu. Zihnija, pripadnik Armije BiH, drhtavim glasom se prisjeća šta mu se dogodilo u ratu.
“Vojna policija me odvela u podrum gdje su me tukli do nesvijesti. Kada sam se probudio, jedan vojnik je uzeo lopatu, razderao mi hlače i zabio lopatu u mene. Mislili su da ću iskrvariti do smrti. Kada izgubite nogu ili ruku , to je nešto što vidite, ali ne možete vidjeti kada vas boli duša. Možda izgledam poput stijene, ali ja sam samo olupina od čovjeka”, priča Zihnija.
O problemu seksualnog nasilja u konfliktima govorit će se u junu na velikoj međunarodnoj konferenciji u Londonu kojom će predsjedavati ministar vanjskih poslova Velike Britanije William Hague i slavna glumica i ambasadorica UN-a Angelina Jolie koji su prošle sedmice posjetili BiH.
Dok će ova konferencija pomoći u sprječavanju budućih zločina, za krivično gonjenje onih koji su već počinili seksualno nasilje u ratu je možda prekasno.
“Ljudi koji su me silovali još uvijek su na slobodi”, kaže Bosanka Edina koja je prošla torturu u ratu.
“Neke od njih sam pronašla na društvenim mrežama. Šetaju slobodno i imaju Facebook profile”, kaže Edina i poručuje da je ogorčena na sporost bh. vlasti da sankcionišu zločine.
“Nakon 20 godina mnogo žrtava je umrlo. Nisu živjeli dovoljno dugo da dočekaju pravdu”, kaže ona.
