Vođen teškom ekonomskom situacijom Ajet je ponekad na posao vodio i svoja dva sina Nedžata i Ahmeta, da bi mu pomogli onoliko koliko mogu, ali i da bi naučili zanat od kojeg preživljavaju. San ovih mladića je bio da porastu da bi pomogli svom ocu. Nedžat i Ahmet su radili svakakve poslove ali nedovoljno da bi njihov otac konačno pronašai mir. Siromaštvo porodice Kulići je natjeralo ova dva momka da za razliku od druge djece prerano odrastu, da bi radili sa svojim ocem kako bi izašli iz teškog socijalnog stanja.
Ahmet kao najmanji dječak u porodici radio je na građevini u obližnjoj Donjoj Klini još od svoje 19 godine.
Građevina ga je koštala života, jer je tragično poginuo na mjestu gdje je radio.
“Bio je mlad, imao je samo 19 godina kada je izgubio život gradeći kuću u Klini. Bila je to teška smrt, ali se Ajet morao suočiti sa tim. Božjom voljom Nedžat je pronašao posao kao čistač u tehničkoj školi u Skenderaju pa se donekle porodica Ajeti finansijski stabilizovala, Nexhat je čak tokom slobodnih dana radio i čistio bunare, tako da se porodica Kulići polako oporavljala od teške finansijske krize”, kaže jedan Ajetov rođak.
U porodici Kulići kažu da je Nexhat bio specijalizovan da čisti bunare.
“On je bio specijalista za čišćenje bunara, tako da nikad nije brinuo za bezbjednost obavljajući ovaj posao. Druga je stvar što se kamen iz bunara srušio i pao unutra”, kaže Murat Musliu, komšija porodice Kulići.
Nedžat je bio pozvan da očisti bunar u mjestu Shipol pored Mitrovice. Oko 09:00 sati on je ušao u bunar da bi ga očistio.
On je iz bunara govorio Arbenu koji mu je pomogao da izvuče kantu na vrh bunara, kako bi se vjerovatno pokušao spasiti držeći za lanac. Ali u međuvremenu svo kamenje od zida bunara se srušilo na njega. Nije bilo nikakve mogućnosti da se pomogne Nedžatu. U tom teškom momentu Nexhat je shvatio da će ga snaći sudbina njegovog brata Ahmeta, da pogine na svom radnom mjestu.
I policija koja je došla nakon pola sata kao i vatrogasci, nisu mogli da pomognu Nexhata, da ga izvuku iz dubine.
Pozvane su bile i ekipe FSK-a koje su iz nekog razloga kasnili čitava četiri sata. Svaka nada se polako gubila da se Nedžat možda izvuće živ iz bunara.
Najteže je bilo Nedžatovom ocu Ajetu koji je odmah nakon što mu je saopšteno otišao u Shipol. Držao je u ruci cipelu svog sina. Jecajući je jedva progovorio i smogao snage da kaže da je tako odredio Bog.
“Bog je htio tako, a mi ne možemo ništa uraditi. Meni je zatvorena kuća. Moj sin je ostavio dvije kćerke, sinove više nemam, InshAllah će mi Bog čuvati druge. Vallahi dosta mi je boli život nanio, ali ono što je od Boga sa tim se moramo složiti”, drhtavim glasom je izustio Ajet.
Nedžat je iza sebe ostavio dvije kćeri, Erionu koja ima šest godina i Marigonu koja ima četiri. Dok Ahmet koji je poginuo prije četiri godine na građevini nije bio oženjen.