Prilagodite prehranu
Novo je istraživanje pokazalo da oko 30 posto srčanih i moždanih udara te smrtnih slučajeva uzrokovanih bolestima srca može biti spriječeno među ljudima s visokim rizikom ako slijede mediteranski pristup prehrani, koja se bazira na obrocima s maslinovim uljem, orašastim plodovima, mahunarkama, ribom, voćem i povrćem. Nastojte jesti više cjelovitih žitarica (smeđu rižu umjesto bijele barem jednom nedjeljno), voće i povrće, te barem dvaput nedjeljno masniju ribu (losos, tuna, srdele, skuša, pastva…).
Budite pametna mama
Ako ste u trudnoći imali komplikacija poput gestacijskog dijabetesa ili visokog krvnog pritiska, važno je posebno brinuti o zdravlju srca. Pokazalo se da žene koje su imale ta stanja u trudnoći imaju puno veći rizik razviti kardiovaskularne bolesti unutar deset godina od rođenja djeteta. Zato s ljekarom dogovorite redovna testiranja, poput testiranja glukoze u krvi.
Duboko dišite
Bez obzira radi li se o porodičnoj drami, poslu ili gužvi u prometu – svi smo izloženi stresu. Važan je način na koji se nosite s njim. Nekoliko minuta dubokog disanja svaki dan može smanjiti nivo stresa. To je važno, jer što manje stresa budete osjećali, vaše će tijelo biti manje podložno upalama. Svakoga dana pronađite vrijeme za relaksaciju; slušajte muziku ili meditirajte.
Više spavajte
Istraživanja su pokazala da žene koje spavaju manje od šest sati noću imaju viši rizik kalcifikacije koronarnih arterija (što je upozorenje na buduće srčane bolesti) – a spavanje samo jedan sat duže smanjuje rizik za 3 posto. Neka vam spavanje bude prioritet.
Svakodnevno budite aktivni
Samo 30 minuta aktivnosti dnevno poput biciklizma, hodanja, plivanja ili čak plesanja – sve što ubrzava otkucaje srca na najmanje deset minuta – može imati uticaj na zdravlje srca. Dugotrajno sjedenje povećava rizik od srčanih bolesti. Zato se ustanite i malo prošećite, svakih sat vremena, bez obzira na sve.
