Pozitivne misli, vjerovanja, životni stavovi i raspoloženja kao što su optimizam, zahvalnost, unutrašnji mir i radost uzrokuju pozitivne fiziološke reakcije. Stara poslovica “U zdravom tijelu zdrav duh” možda će morati da doživi neke izmjene.
Sve veću pažnju dobija ideja kako zdrav, uravnotežen i optimističan duh rezultuje zdravim i vitalnim tijelom. Nije riječ o “new-age” filozofiji već o čvrstim naučnim činjenicama. Naše misli utiču na rad naših organa i čitavog organizma.
Pojačano lučenje želudačne kiseline pri razmišljanju o situacijama koje nas ljute svima je poznato. No, malo je ljudi upoznato s rezultatima velikog broja istraživanja koji pokazuju jasne veze između negativnih misli i raznih poremećaja u tijelu, kao i pozitivnih misli i urednog rada svih tjelesnih funkcija.
Nova naučna saznanja
Na Istoku, ova ideja je poznata od davnina i široko je prihvaćena, ali na Zapadu je relativno nova i još uvijek je predmet sukobljavanja u naučnim krugovima. Mnogi naučnici starog kova se teško odriču ideje da je čovjek samo mašina, a njegove misli samo rezultat hemijskih i električnih reakcija nervnih ćelija mozga uzrokovanih nadražajima iz okoline.
Međutim uprkos tome, sa svrhom širenja spoznaja o povezanosti uma i tijela, u svijetu danas niču specijalizovani instituti, naučni centri, vrše se sve brojnije studije, priznati svjetski univerziteti izdvajaju sredstva za projekte ove namjene itd.
I novija naučna disciplina nazvana psihoneuroimunologija, utemeljena je upravo u svrhu ovih istraživanja. Mnogobrojne sprovedene studije u sklopu ove discipline pokazuju kako pozitivne misli, vjerovanja, životni stavovi i raspoloženja kao što su optimizam, zahvalnost, unutrašnji mir, radost i sl. uzrokuju pozitivne fiziološke reakcije. S druge strane, pesimizam, zamjeranje, ljutnja, strah itd. dokazano negativno utiču na ljudski organizam.
Kako misli djeluju na tijelo?
Iako princip po kom misao utiče na fiziologiju još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, poznato je kako pozitivno razmišljanje djeluje na neurone u mozgu uzrokujući hemijske promjene koje dovode do smanjenja nivoa hormona stresa, dok negativne misli imaju suprotno dejstvo. Smanjena količina stresnih hormona u tijelu posljedično dovodi do jačanja imunološkog sistema i povećane sposobnosti borbe sa slobodnim radikalima koji mogu da uzrokuju oštećenja ćelija i tkiva.
Ove reakcije odnose se na misli (i emocije kao njihove posljedice) koje su kod ispitanika prisutne duže vrijeme. Smatra se kako negativna raspoloženja kraćeg trajanja ne ugrožavaju zdravlje, odnosno kako tijelo ima sopstveni sistem zaštite koji se aktivira prilikom takvih stanja. Zato potiskivanje negativnih misli i emocija nije od koristi za naš organizam, već ono naprotiv može da doprinese nastanku poremećaja i bolesti u tijelu.
Čistoća uma je pola zdravlja
Neke od koristi pozitivnog razmišljanja, uz ojačan imunitet, su i smanjeni rizik od srčanih oboljenja te problema s probavnim, disajnim, endokrinim i drugim tjelesnim sistemima. Osim djelovanja na našu fiziologiju, emocije utiču i na naše intelektualne sposobnosti. Tako smo na primjer kreativniji, inteligentniji i usredsređeniji ukoliko smo u stanju zadovoljstva, zahvalnosti, saosjećanja i sl.
U cilju razvoja pozitivnog razmišljanja, potrebno je prije svega osvijestiti svoje misli. Osvešćavanjem toka misli, možemo svjesno da prekinemo negativne obrasce razmišljanja i da ih zamijenimo pozitivnim. Ovo ne znači kako bi trebalo iz tek osviješćenog stanja samo-prijezira automatski preći u stanje radosti, već se ova zamjena može odvijati korak po korak, nadograđujući svaku misao sa sljedećom koja na nas djeluje da se osjećamo bolje.
Istraživanja takođe potvrđuju kako primjena neke od brojnih dostupnih tehnika opuštanja i okretanja sebi, kao što su jogijske tehnike meditacije i svjesnog disanja, pozitivno djeluje na raspoloženje i zaustavljanje nepoželjnog i potencijalno štetnog toka misli, a time i na naše zdravlje i dugovječnost.
