U ovom rukopisu, koji se datira negdje između 1580. i 1620, u jednom od ukrašenih inicijala prikazana je životinja koja izgleda kao mali kengur. Ako je zaista u pitanju kengur, to bi moglo da izmjeni historiju Australije, jer bi značilo da su portugalski istraživači tu bili prije holandskog moreplovca Vilema Jansona, koji je ovaj kontinent zvanično otkrio 1606.
Dokument o kome je riječ predstavlja tekst uz muziku za bogosluženje i nedavno je došao u posjed njujorške galerije Les Enluminures, koja ga je procjenila na 15.000 dolara. Prethodno je bio u posjedu jednog portugalskog trgovca rijetkim knjigama.
Laura Lajt, istraživač ove galerije, tvrdi da “kengur ili valabi ovako rano unesen u rukopis predstavlja dokaz da je umjetnik bio u Australiji, ili da su izvještaji i crteži tamošnjih životinja koje su putnici donijeli u to doba već mogli da se nađu u Portugalu – što bi bilo još zanimljivije.
Drugi, međutim, nisu baš ubjeđeni u to. Dr. Martin Vuds iz Austalijske nacionalne biblioteke smata da bi u pitnaju mogla biti neka druga životinja iz jugoistiočne Azije, recimo neka od malih srna koje se dižu na zadnje noge da bi brstile lišće, dok drugi naučnici vjeruju da je rukopis možda nastao odmah nakon Jansonovog putovanja u Australiju, ili pak nakon portugalskog putovanja do Papue, 1526.
Na rukopisu se nalaze i slike polu-golih ljudi sa krunama od lišća, za koje Lajtova vjeruje da su australijski Aboridžini, a galerija namjerava da dokument uskoro prikaže u okviru šire izložbe.
