Borba protiv korupcije jedna je od najvećih bitaka koje se vode u Albaniji, a vlada se odllučila na intervenciju uspostavom paketa zakona koje je podnijela parlamentu na odobravanje, izjavio je ministar pravde Nasip Naco.
Tim paketom se antikorupcijski napori usmjeravaju na Sud za teška krivična djela, proširivanjem njegovih ovlaštenja, sud može pokrenuti postupak pretresa i hapšenja sudaca i drugog pravosudnog osoblja — te se 21 prekršaj povezan s korupcijom definiše kao teško krivično djelo.
“To znači da mi revidiramo koncept teškog kriminala, uključujući tu i korupciju,” izjavio je Naco za SETimes.
Vlada je izvršila i izmjene postojećeg zakona kako bi omogućila oduzimanje imovine pojedinaca osuđenih za korupcijska djela, te je odobrila i akcioni plan za borbu protiv korupcije.
“Mi smo odlučni da se borimo protiv korupcije i organizovanog kriminala do kraja, da Albaniju što prije uvedemo u evropsku porodicu [nacija] i da preduzmemo glavne korake u procesu evropskih integracija,” izjavila je Klajda Gjosha, ministrica za evropske integracije.
Opozicija pod vodstvom albanske Demokratske partije, te Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), međutim, kritikovale su predložene mjere, tvrdeći da sud nema specijalizaciju, kadrovskih i finansijskih resursa, te da je suočen s velikim brojem predmeta koje možda neće uspjeti riješiti.
“To nije pravi organ za sistematsko rješavanje pitanja kriminala vezanih za korupciju,” kaže se u pismu OSCE-a upućenom pravnoj komisiji parlamenta Albanije.
Sander Simoni, predsjedavajući suda, odgovorio je da ima dovoljno postupajućih sudaca i da s oni jedini u Albaniji specijalizovani za korupciju u zadnjoj deceniji.
Nadalje, radno opterećenje suda iznosi oko 150 predmeta godišnje, izjavio je on, što je cifra s kojom se može izaći na kraj, uz dodatnu olakšicu uniformnosti kod presuđivanja za istu vrstu krivičnog djela.
“U tom pogledu, radno opterećenje sudaca nije argument koji je protivan ovoj inicijativi, nego joj ide u prilog,” izjavio je Simoni.
Naco je potvrdio da bi se vladin set zakona možda trebao korigovati i unaprijediti, ali je i rekao da je to korak u ispravnom pravcu i da bi ga trebalo podržati.
“To je radikalan paket, jer mi želimo nadoknaditi izgubljeno vrijeme, zadnjih 20 godina, i naravno ta namjera je pozitivna. Mi želimo da društveni akteri, pa i opozicija, daju svoj prilog tome,” kaže Naco.
Slično je stanje i na Kosovu, gdje vladine mjere uključuju uvođenje novih zakona za rješavanje pitanja korupcije, uspostavu i prečišćavanje propisa o imenovanju i ponovnom imenovanju sudaca i tužilaca, te jačanje institucija poput pravosudnog vijeća Kosova u cilju pružanja pomoći vlastima u efikasnijem suočavanju s korupcijskom praksom.
Kosovska policija i EULEX uhapsili su prošlog mjeseca Nuhija Uku, bivšeg predsjednika općinskog suda u Prištini i profesionalnog advokata, zbog optužbi da je zastrašivao jednog sudskog svjedoka i neovlašteno mijenjao dokazni materijal u prilog svom klijentu.
Petrit Zogaj, izvršni direktor pokreta Fol iz Prištine, izjavio je kako taj potez pokazuje da niko nije iznad zakona, pa čak ni aktuelni ni bivši zaposlenici iz sektora pravosuđa. “Shodno tome, neodgovorni i korumpirani pojedinci izvode se pred lice pravde,” izjavio je Zogaj za SETimes.
Te mjere su dobrodošle, ali još uvijek nema odgovarajućih mehanizama za potpuno sankcionisanje sudaca i tužilaca, uključujući tu i upravne prekršaje, izjavio je Betim Musliu, viši istraživač pri Pravnom institutu Kosova u Prištini.
“Ipak, izricanjem disciplinskih mjera i jačanjem odgovornosti kod državnih službenika u državnoj upravi i pravosuđu će se u svakom slučaju spriječiti korupcijski postupci,” izjavio je Musliu.
