Još nije sigurno da će 21. januara biti održana prva međuvladina konferencija EU i Srbije ali se Grčka, koja 1. januara preuzima šestomjesečno predsjedavanje EU, trudi da najvjerovatnije to bude datum početka pregovora o pristupanju Srbije EU, rekao je juče Dimitris Kurkulas, zamjenik šefa grčke diplomatije. Prema njegovoj ocjeni, početak pregovora sa Srbijom uticaće i na ostale zemlje u regionu a to je dobra vijest i za Kosovo.
Da nema sumnje da će lideri EU na samitu 19. i 20. decembra potvrditi odluku o početku pregovora sa Srbijom, svjedoči i to da je njemačka kancelarka Angela Merkel u svom jučerašnjem izlaganju u Bundestagu rekla da se prva pristupna konferencija sa Srbijom može održati u januaru slijedeće godine i da je Srbija, poslije njemačkih zahtjeva, sada snažno sprovela ono što je nužno da bi se proces normalizacije odnosa sa Prištinom nastavio. Prema njenim riječima, poslije izvještaja visoke predstavnice za spoljne odnose i bezbjednosnu politiku Ketrin Ešton, početak pregovora sa Srbijom Njemačka može da prihvati.
Prema ocjeni Nataše Vunš, eksperta Njemačkog savijeta za spoljne odnose, malo je vjerovatno da će Njemačka uskoro ponovo povećati pritisak kada je riječ o ovom pitanju, posebno ako se dijalog Beograd–Priština nastavi sa redovnim sastancima.
„Jedino potpuni zastoj napretka u dijalogu tokom narednih mjeseci može da bude razlog za zabrinutost i da dovede do toga da Njemačka ponovo usvoji stroži stav”, kaže Vunšova, koja smatra da nakon određivanja okvira EU za pregovore sa Srbijom, situacija nije tako sjajna kako su mnogi očekivali u Beogradu.
U pregovaračkom okviru, između ostalog, Srbiji se nalaže da u svako buduće donošenje zakona mora da uključi svoj „geografski okvir”, da „ne ugrozi normalizaciju odnosa sa Kosovom”, kao i da njen stav Srbije prema statusu Kosova ne smije da utiče na primjenu evropskog zakonodavstva. Time se Beogradu zapravo nalaže da ne donosi zakone koji se odnose na teritoriju Kosova. Iako su pitanja koje se tiču Kosova „prije svega vezana za poglavlje 35 pregovora o članstvu”, moguće ih je raspravljati i u ostalim poglavljima ukoliko se procjeni da je neophodno.
Međutim, ono oko čega su se prekjuče šefovi diplomatija EU najviše raspravljali jeste da li prihvatiti njemačko-britanski zahtjev da Srbija do kraja pregovora o pristupanju EU potpiše sa Kosovom pravno obavezujući sporazum o sveobuhvatnoj normalizaciji međusobnih odnosa.
Evropska „dvadesetosmorica” su to uključila u pregovarački okvir ali niko od njih ne želi da detaljno objasni šta se pod tim podrazumijeva, osim da tu treba uključiti sve što je i što će biti dogovoreno. Brojni zvaničnici evropskih institucija ali i država članica EU, naveli su da „sada nije vrijeme da se o tome debatuje” već da je najvažnije da se Srbiji čestita što će u januaru početi pregovore sa EU.
I zamjenik šefa diplomatije Grčke, koja je jedna od pet članica EU koje nisu priznale nezavisnost Kosova, smatra da sada nije vrijeme da se o tome raspravlja.
„Sada nije ni dan i vrijeme da se usredsredimo na to. Ovo je veoma pozitivna stanica na veoma dugom putu. Srbija će imati dovoljno vremena da dokaže svoju spremnost da se suoči sa svim izazovima integracija u EU”, rekao je za „Politiku” Kurkulas.
Za razliku od diplomata, Vunšova je kazala da formulacija o pravno obavezujućem sporazumu zapravo znači da se od Srbije traži da prizna Kosovo na kraju pregovaračkog procesa.
„Prema mojoj ocjeni, očekuje se da će Srbija na kraju doći do toga da prizna kosovsku državnost kao posljednji korak prije pristupanja zemlje EU. Dok srpski političari pokušavaju da misle o alternativnim aranžmanima, čini se da je teško zamisliti da bi države članice EU prihvatile ništa manje od punog priznavanja, koje izgleda preduslov za članstvo i Srbije i Kosova, što je dugoročni cilj EU. U trenutku kada Srbija ispuni sve ostale uslove za pristupanje EU, ’šargarepa’ neposrednog članstva biće dovoljno privlačna da omogući domaćim političarima da svojim biračima objasne priznanje Kosova”, ističe Vunšova i dodaje da su mnogi srpski političari potcjenjivali mogućnost da pitanja vezana za Kosovo budu toliko prisutna u pregovaračkom okviru za pristupanje Srbije EU. „Pregovaračka pozicija Srbije će sada morati da bude prilagođena tako da izbjegne nedostatak napretka u dijalogu Beograd–Priština koji bi zakočio cijeli proces pristupanja EU”.
