On ističe da je sada ključno definisati pregovarački okvir i u tome će njemački „non paper“ svakako imati uticaj. Bone smatra da treba utvrditi način da svako od poglavlja u pregovorima bude povezano sa kosovskim pitanjem.
„Veoma je važno da se na samom početku precizno definišu kriterijumi za svako poglavlje. Slažem se da je normalizacija odnosa veoma kompleksno pitanje i jedino se tokom pregovora može utvrditi šta ona konkretno znači na terenu. To znači da treba držati otvorenim ova poglavlja kako bi se moglo reagovati na izazove koji bi se u međuvremenu pojavili. Dakle, ne radi se o dodatnim kriterijumima već o konkretizaciji određenih pitanja koja bi se tokom njihove primjene ponovo pojavljivala kao problem“.
Bone kaže da će poglavlja 23,24 i 35 biće otvorena na samom početku pregovora i zatvorena pri samom njihovom završetku. „To znači da u međuvremenu mogu biti dopunjavana i konkretizovana, imajući u vidu otvorena pitanja i konkretnu situaciju na terenu. To je bitno da bi se očuvala motivacija za reforme sve vreme pregovora“.
RSE: Njemački ambasador u Srbiji Hajnc Vilhem je kazao da nema dodatnih uslova za početak pregovora o pristupanju Srbije Evropskoj uniji. Istovremeno, nezvanično se saznaje da bi pregovori mogli da se odlože za mart, jer Njemačka i Britanija insistiraju na dodatnim detaljima u primjeni Briselskog dogovora.
Bone: Nema novih uslova. Jedino se postavlja pitanje da li je Srbija ispunila kriterijume, odnosno da li primenjuje Briselski sporazum. Kada je riječ o poziciji Njemačke, mislim da će zvanični Berlin pomno pratiti koje su mjere i reforme sprovedene, sve do 19. i 20. decembra kada Evropski savijet treba da donese odluku.
Postoje još neka otvorena pitanja. U međuvremenu treba da se sastanu premijeri Dačić i Thaçi koji bi trebalo da ih rješe i pokažu da je sporazum primjenjen na zadovoljavajućem nivou. Ja sam optimista da će do zasjedanja Evropskog savijeta biti rješena preostala otvorena pitanja i da, onda, Berlin neće imati nikakvih rezervi za određivanje datuma za početak pregovora sa Srbijom.
RSE: Kažete preostala otvorena pitanja. Koje je najproblematičnije?
Bone: Prema mojim informacijama, još nije utvrđena lista srpskih policajaca koji žele da se integrišu, odnosno rade u kosovskoj policiji, kao i sudija koji bi se integrisali u kosovski pravosudni sistem, što je predviđeno Briselskim sporazumom, ali ove dvije odredbe još nisu primjenjene. Premijeri Dačić i Thaçi su se dogovorili o policiji na prošlom sastanku, ali još nema liste što je početna tačka za integraciju srpskih policajaca u kosovski sistema. Pravosuđe je još komplikovanije pitanje. Kada je riječ o lokalnim izborima, oni su bili veoma uspješni. Međutim, problem je sloboda kretanja za carinike koji ne mogu da dođu na granične prijelaze i prolaze pešice ili automobilom, već moraju da se transportuju helikopterom. Tu je i pitanje Zajednice srpskih opština koja treba da se konstituiše nakon lokalnih izbora. Veoma je važno da se to uradi na konstruktivan način kako bi se omogućilo srpskoj manjini da se čuje njen glas u javnom životu Kosova, a da se, istovremeno, time ne ugrožava državnost Kosova.
RSE: To su otvorena pitanja koja će, pre ili kasnije, biti rješena. Međutim, postavlja se i pitanje pregovaračkog okvira. Pregovori će početi otvaranjem poglavlja 35, koje se odnosi na normalizaciju odnosa sa Kosovom, na čemu insistira Njemačka.
Bone: Evropska komisija je već prihvatila taj prijedlog i o tome je postignut dogovor. Poglavlje 35 se odnosi na regionalnu saradnju Srbije, u tom kontekstu i normalizaciju odnosa sa Kosovom. Naravno, to se ne može odvojiti od rješavanja ostalih pitanja, kao što su transport, odnosno probleme prilikom prelaska granice – i ljudi i roba. U svakom slučaju, obema stranama je jasno da bi pregovori tekli bez zastoja, nužno je u startu utvrditi jasne kriterijume koje treba ispuniti u svim poglavljima, posebno u poglavlju 35, što će biti potvrda napretka u pregovorima u svim segmentima, kao i uspjeha pregovora u celini.
RSE: Ako pregovori počinju otvaranjem poglavlja 35, kada će ono biti zatvoreno – na kraju cjelokupnog procesa ili ranije?
Bone: To će biti urađeno na sličan način kao i u slučaju poglavlja 23 i 24 (odnose se na vladavinu prava i ljudske slobode). Dakle, biće otvorena na samom početku pregovora i zatvorena pri samom njihovom završetku. To znači da u međuvremenu mogu biti dopunjavana i konkretizovana, imajući u vidu otvorena pitanja i konkretnu situacije na terenu. To je bitno da bi se očuvala motivacija za reforme sve vreme pregovora.
RSE: To znači da će kosovsko pitanje sve vreme biti tesno povezano, odnosno od odnosa Srbije prema njemu zavisiće njen napredak u pregovorima o članstvu u EU?
Bone: To je jasno obema stranama i dogovoreno je unutar EU. I Beograd je to prihvatio i mislim da se već pripremio za takav format pregovora.
RSE: Da li je jasno definisano šta podrazumijeva poglavlje 35, ili se može desiti da tokom pregovora budu dodati novi kriterijumi u okviru ovog poglavlja o normalizaciji odnosa sa Kosovom?
Bone: Veoma je važno da se na samom početku precizno definišu kriterijumi za svako poglavlje. Slažem se da je normalizacija odnosa veoma kompleksno pitanje i jedino se tokom pregovora može utvrditi šta ona konkretno znači na terenu. To znači da treba držati otvorenim ova poglavlja kako bi se moglo reagovati na izazove koji bi se u međuvremenu pojavili. Dakle, ne radi se o dodatnim kriterijumima već o konkretizaciji određenih pitanja koja bi se tokom njihove primene ponovo pojavljivala kao problem.
RSE: Prije nekoliko mjeseci se pojavio njemački i britanski „non paper“ kojim se pooštravaju uslovi za napredak Srbije na evropskom putu, tako što mora da obezbjedi da njeno zakonodavstvo ne bude u suprotnosti sa normalizacijom odnosa sa Kosovom. Da li će to dovesti do odlaganja početka pregovora za mart slijedeće godine, kako se spekuliše?
Bone: Nemam informacija o planovima za odlaganje pregovora do marta. Koliko znam, prijedlog za zasjedanje Evropskog savjeta još nije pripremljen. Evropska komisija i ostali akteri, uključujući i Njemačku, još drže sve opcije otvorenim, prateći napredak u razgovorima Beograda i Priština. U svakom slučaju, nijedna strana nije potvrdila glasine da će pregovori biti odloženi za mart. Svima je poznata sadržina „non paper“-a. Sada se samo postavlja pitanje kako definisati pregovarački okvir i u tome će „non paper“ svakao imati uticaj. Kao što sam već rekao, treba utvrditi kako će svako od poglavlja u pregovorima biti povezano sa kosovskim pitanjem i kako će osim za poglavlje 35 biti formulisani kriterijumi i za ostala poglavlja.
RSE: Međutim, može li samo definisanje kriterijuma biti problem. Srpski premijer Ivica Dačić je izjavio juče da su pregovori „tako blizu a tako daleko“, naglašavajući da bi za Srbiju bilo neprihvatljivo postavljanje novih uslova?
Bone: Najprije, ne mislim da će biti novih uslova. Drugo, pratim nekoliko godina izjave srpskih zvaničnika i stekao sam utisak da ponekad to što izjave danas sutra opovrgnu, odnosno da mjenjaju mišljenje. Međutim, u osnovi srpska strana je veoma konstruktivna, daleko je odmakla u pripremi za pregovore i očekuje da dobije datum, najkasnije u januaru.
RSE: Da li se može desiti da tokom pregovora Srbije i EU u okviru poglavlja 35 budu dodati novi uslovi, kao što su prihvatanje stolice u UN za Kosovu, a da se na kraju pregovora, prije ulaska Srbije u EU, od nje zatraži zvanično priznanje Kosova, imajući u vidu negativna iskustva u Uniji sa podjeljenim Kiprom?
Bone: Jedan od poželjnih ishoda za EU bio bi da jedna zemlja ne može da blokira drugu, kao u slučaju spora Skoplja i Atine oko imena Makedonije. Beograd i Priština, zapravo, treba da strateški razmišljaju o krajnjem ishodu. U ovom trenutku, jasno je predočeno da je potrebno utvrditi neku vrstu pravno obavezujućeg dokumenta. U širem smislu to može podrazumevati i zvanično priznanje. Međutim, mislim da je važno pronaći kreativno rješenje koje bi omogućilo Kosovu stolicu u UN, ali koje ne bi uključivalo njegovo zvanično priznanje od strane Srbije. Beograd bi trebalo da razmišlja o krajnjem potezu koji treba da povuče prije ulaska u EU i što prije pokrene inicijativu za pronalaženje kreativnog rješenja, manja je vjerovatnoća da će biti doveden u situaciju da se od njega traži zvanično priznanje Kosova.
RSE: Hoće li njemački parlament, koji je dosada postavljao najoštrije uslove, na kraju pregovora sa Srbijom tražiti od nje zvanično priznanje Kosova prije nego što uđe u EU?
Bone: Teško je o tome spekulisati. U ovom trenutku u Bundestagu ne postoji rezolucija sa takvim zahtjevom Beogradu. Mi znamo iz njemačke istorije da postoje kreativna rješenja za probleme kao što je bio predstavljanje Istočne Njemačke u Ujedinjenih nacijama. Ugovorom Zapadne i Istočne Njemačke pronađena je solucija za njihovo članstvo u svjetskoj organizaciji, a da to nije podrazumevalo njihovo međusobno priznavanje. Dakle, neka vrsta ugovora između Beograda i Prištine, po ugledu na njemačko-njemački, može biti rješenje a da to ne uključuje priznanje Kosova od strane Srbije.
RSE: Kada očekujete početak pregovora Srbije sa EU?
Bone: U 2014-oj godini.
RSE: Početkom ili krajem?
Bone: Teško mi je da procjenim. U svakom slučaju, obije strane se uveliko pripremaju da pregovori počnu što pre. Veoma je važno da Srbija i Kosova do sastanka Evropskog savijeta 19. i 20. decembra primjene što veći broj odredbi Briselskog sporazma. Ja sam optimista. Ne znam da li će pregovori početi u januaru s obzirom na pravoslavne praznike, ili u februaru, ali je velika vjerovatnoća da će se to desiti početkom slijedeće godine.
