No, i dalje je visoka distanca prema Romima, Albancima i Hrvatima, a kao novi momenat pojavljuje se i podatak da preko 40 posto građana ne bi prihvatili da pripadnik druge nacije ima rukovodeći položaj u državi.
Iako su trendovi u 2013. pozitivniji u odnosu na istraživanja iz 2004. i 2007. kada su podaci o etničkoj distanci bili gotovo alarmantni, međuetnička distanca ili netolerancija prema drugim nacijama je i dalje prisutna.
Kada građane Crne Gore pitate sa kim ne bi voljeli da žive u istoj državi, da stanuju u susjedstvu, da budu saradnici na poslu, da im bude šef, sa kim ne bi voljeli da se druže i posjećuju, da budu u daljem ili bližem srodstvu, većina njih najveću distancu pokazuje prema Romima, Albancima i Hrvatima.
46 posto građana Crne Gore ne bi voljeli da stupe u brak sa osobom druge nacije, 31 posto građana ne bi prihvatilo da osoba druge nacije bude vaspitač ili vaspitačica njihovoj djeci.
Kuriozitet je podatak da 41 posto građana ne bi voljeli da pripadnik druge nacije bude na rukovodećem položaju u državi.
“Vidjećete da u odnosu na Crnogorce koji su većinska skupina, svaki deseti građanin ima problem da neki Crnogorac pokriva vodeću funkciju u državi. Kod Srba vrednost ide na 17,7, Bošnjak Musliman 31,6, Albanac 51,9, da to bude Hrvat ne bi prihvatilo 49,6 posto. Svaki drugi građanin ne bi prihvatio da Albanac ili Hrvat imaju rukovodeći položaj u državi”, istakao je metodolog CEDEM-a Miloš Bešić.
Srbi pokazuju najveći nivo distanciranja
Podaci o međuetničkoj distanci pokazuju da između Srba i Crnogoraca gotovo da je nema. Crnogorci imaju veću distancu prema Muslimanima Bošnjacima nego oni prema Crnogorcima. Ali najveću distancu Crnogorci imaju prema Albancima, ističe Bešić.
“Albanci u odnosu na Crnogorce imaju vrlo nizak stepen distance 0,58. Devet je maksimum jer imamo devet tema prema kojima mjerimo nivo distance. Kada pogledate odnos Crnogorca prema Albancima imate vrednost 3,3. To znači da Albanci prema Crnogorcima ne grade distancu, ali Crnogorci prema Albancima itekako.”
Srbi imaju izrazitu distancu prema svima, osim prema Crnogorcima.
“Ovde imamo vrednosti koje govore koliko se Crnogorci u principu distanciraju u odnosu na sve druge, Srbi u odnosu na sve druge, Albanci i Muslimani Bošnjaci u odnosu na sve druge. Vidimo da je vrednost najveća za pripadnike srpske nacionalnosti. Dakle, Srbi pokazuju najveći nivo distanciranja u odnosu na druge etničke skupine.”
Crna Gora je tokom 2013. ostvarila određene pozitivne pomake u oblasti ljudskih prava, a prije svega prava LGBT populacije. Ipak, nivo homofobije je i dalje visok, nasilje i govor mržnje prema pojedincima iz LGBT zajednice se nastavljaju, a nadležne institucije su nedovoljno uradile na procesuiranju tih krivičnih djela. Takođe, ostaju problemi diskriminacije osoba sa invaliditetom i RAE populacije, kao i nedovoljna zastupljenost žena u donošenju odluka.
Nastavljeni su napadi na novinare dok slučajevi iz ranijih godina i dalje nijesu rasvijetljeni. Iz Centra za građansko obrazovanje su povodom Međunarodnog dana ljudskih prava poručili da je bilo i političke diskriminacije, uz podsjećanje da nadležni organi još nijesu procesuirali slučajeve poput afere «Snimak».
