Evo zašto ne treba svima pričati životne probleme i zbog čega je ponekad “Šutnja zlato”.
Stariji ljudi imali su poseban princip po kojem su funkcionisali u društvu, dok se vremenom sve mijenjalo. Oni su čvrsto vjerovali da o svojim problemima treba šutiti, te da niko sem ukućana ne bi trebalo da zna za njih.
Često puta čujemo: “Šutnja je zlato?”, ali rijetko ko se zamisli i zapita zbog čega je to tako. Priča o starom pastiru Alimu sa sobom nosi veliku pouku i daje odgovor na mnoga pitanja.
Trojica ljudi su raspravljala o tome je li vrijedno dijeliti svoje probleme s drugima. Prvi je tvrdio da većini ljudi nije stalo do tuđih problema, dok drugi smatra da kad netko podijeli svoje brige s vama, tada vam vjeruje. Treći je došao do zaključka da su svi ljudi preplavljeni problemima, ali da je izgovaranje tih problema neka vrsta terapije.
Prije 100 godina, rijetko se koristila riječ “problem”. Umjesto toga, ljudi su imali zadatke, poteškoće i ciljeve. Postojao je samo život, a bilo je sramota spustiti glavu. Danas, međutim, mnogi se ne stide reći da imaju probleme.
Postoji drevna parabola koja je lekcija o tome što se događa kad se ljudi žale na život.
Ona govori o starcu Alimu koji je imao veliko stado ovaca i kuću od kamena. Ali kako je starost uzela svoj danak, svakodnevni poslovi su mu postajali sve teži, a zdravstveni problemi su se pojavili. Kada se jedne zime razbolio, morao se suočiti s borbom za ozdravljenje. Kada je napokon uspio pobijediti bolest, suočio se s bolovima u leđima i zglobovima koji su se pojačavali lošim vremenom.
Starac Alim je podijelio svoje probleme s komšijom, ali umjesto saosjećanja, sažaljenja ili pomoći, komšija je samo rekao da je star i da mu je posao na teretu. Glasina se brzo proširila, a neki su čak pokušali ukrasti ovce iz Alimovog stada.
Ljudi su dolazili i govorili mu da je star i da ne može ništa, te su mu nudili da im proda ovce po nominalnoj cijeni. Alim se nije složio, ali je bio predmet ismijavanja i smatran posljednjom budalom zbog svoje tvrdoglavosti. Nakon nekog vremena, njegov se sin vratio kući i pobrinuo se za sve.
U dugim zimskim večerima, otac i sin su razgovarali o životu, a Alim je svom sinu rekao: “Ako nešto boli, šuti. Nećeš dobiti ništa zauzvrat osim sažaljenja. A onda će pokušati da te udare tamo gdje boli.”
Ova parabola ima duboku pouku i podsjeća nas da ponekad treba biti oprezan u dijeljenju svojih problema s drugima. Dok neki ljudi mogu biti empatični i podržavajući, drugi mogu biti ravnodušni ili čak zluradi. Međutim, izgovaranje svojih problema može biti i terapeutsko i može pomoći u procesu suočavanja s njima. Stoga, važno je pronaći ravnotežu između dijeljenja i čuvanja svojih riječi sigurnima.
(Izvor: Stil.kurir)
