Javni dug
– Uputili smo više od deset urgencija. Vjerujemo da će ovaj sud pravično presuditi, jer oni su se prema pitanju ratne odštete i zločina koji ne zastarijeva već odredili u ranijim procesima – napominje advokat IZ Esad Hrvačić.
Bude li, ipak, negativan ishod, predmet će biti upućen Međunarodnom sudu za ljudska prava u Strazburu. Presudi li Ustavni sud BiH u korist tužitelja, Republika Srpska platit će čak 64 miliona eura, što je, prema proračunu Hrvačića, iznos s kamatom od 18 posto na godišnjem nivou.
Pravosuđe RS, međutim, tokom 12 godina rada na ovom predmetu ni u jednom segmentu nije osporilo krivičnu odgovornost, već je, pozivajući se na zastaru predmeta, poništavalo prvostepene presude.
S druge strane, RS se poziva i na Zakon o unutrašnjem dugu, prema kojem čak i u slučaju isplate, to može činiti u obveznicama, pretvarajući ratnu štetu u javni dug.
– Slažem se u dijelu da je ovdje riječ o krivičnom djelu. Međutim, sva materijalna ili nematerijalna ratna šteta nastala od maja 1992. do 30. juna 1996. godine, tretira se kao unutrašnji dug i kao takav se isplaćuje u obveznicama. Ovdje, međutim, pored toga imamo i pitanje zastare predmeta.
Stoji u ladici
U međuvremenu, savjetnik ministra pravde Republike Srpske Nikola Kovačević tvrdi da su RS i FBiH načelno dogovorile da je potrebna izrada jedinstvenog zakona koji će regulirati pojam ratne štete i načine njenog izmirenja u BiH, što znači i prekid svih sudskih postupaka u kojima su tužena strana jedan od ova dva entiteta.
– Zakon već postoji. To je Zakon o civilnim žrtvama rata BiH, koji je pripremljen 2010. godine, ali u ladici stoji i do danas se nije našao na dnevnom redu Parlamenta BiH. Samo malo dobre volje tražimo, jer vrlo lako se u BiH može dogovoriti isplata štete oštećenima, napominje bivši logoraš Zijahudin Smailagić, predsjednik Regionalnog saveza logoraša BiH u Banjoj Luci.
Hronologija
2009. godine – Presudom Osnovnog suda Banja Luka, RS i Grad Banja Luka trebali su IZBiH isplatiti odštetu od 32,6 miliona eura zbog rušenja 16 vjerskih objekata na području Banje Luke.
2009. godine – Okružni sud poništio je presudu Osnovnog suda, uvaživši time žalbu tužene RS i Grada Banje Luke
2011. godine – IZBiH traži reviziju sudskog postupka na Vrhovnom sudu RS, ali ovaj sud odbija prigovor, oslobađa RS i Grad Banju Luku plaćanja troškova od 32 miliona eura.
