Pojedini naučnici smatraju da je čovječanstvo potpuno spremno da organizuje misiju na Mars i prvu kolonizaciju, ali da je glavni problem mentalni sklop čovjeka.
Organizatori misije najavljuju da će od 100.000 kandidata samo 40 ući u uži izbor. Oni će krajem ove godine biti svrstani u deset ekipa od po četiri člana i već od 2014. bi osam godina trebalo da vježbati za misiju.
Izgled buduće kolonije na Marsu
U njemačkom centru za istraživanje svemira “DLR” veoma su sumnjičavi kada je u pitanju ova misija. Kako će budući stanovnici Marsa, među kojima bi mogle da se nađu i Ljubinka i Dajana, biti trajno osigurani kada je riječ o ishrani i kiseoniku, pitaju se u ovom centru.
Takođe, putnicima – astronautima treba jasno reći šta će ih čekati na Marsu do kraja života.
Nakon prve kolonizacije, predviđeno je da svake dvije godine, zavisno od orbita Marsa i Zemlje, odu po još četiri nova stanovnika.
Prvi zadatak kolonista biće da iz vode koja je pronađena na Marsu dobiju kiseonik i vodonik. Istovremeno, treba stvoriti staklenike u kojima će se uzgajati biljke koje bi trebalo vremenom da stvaraju dovoljno kiseonika za naseljenike, a da budu i hrana.
Procjene cijene projekta – između 7 i 100 milijardi dolara!
Solarne ćelije trebalo bi da stvaraju dovoljno energije, ali kad je riječ o smještaju, tu bi prvi Marsovci trebalo da budu veoma skromni. Jedva da će biti moguće poslati nešto više od tijesnih kapsula.
Tu se dolazi do još jednog, mnogo većeg pitanja – da li zaista ima neko ko želi da provede ostatak života otprilike kao krastavac u tegli? To je vjerovatan scenario, jer će kolonisti biti pod jednom vrstom staklenog zvona da bi izbjegli teške uslove na Marsu.
Između ostalog, tu je i probelm novca. Holandski projekat trebalo bi da košta oko sedam milijardi evra, što stručnjaci smatraju nedovoljnom svotom za misiju takvog obima.
Dosadašnje procjene govore kako će biti potrebno ne sedam, nego najmanje 100 milijardi američkih dolara.
Putnicima će atrofirati oko 30 odsto mišićnog i koštanog tkiva
Ne treba zanemariti ni činjenicu da će i sam let do Marsa veoma izmoriti putnike. Iz iskustava u orbitalnoj stanici poznato je da će u osam mjeseci puta u bestežinskom stanju atrofirati oko 30 odsto mišićnog i koštanog tkiva.
Na Marsu, čak i ako prežive slijetanje, ta bi se mišićna degeneracija nastavila.
Na početku konkursa objavljeno je da bi prvi kolonisti na Marsu bili praćeni putem raznih TV mreža kao učesnici “rijaliti šoua”, pa bi Zemljani mogli da razgovaraju sa njima i daju im savjete.
Mnogi smatraju da bi to za televizijske mreže bio posao kakav do sada nije rađen i sa enormnom zaradom.
