Ali danas, od 80 zanatlija ili majstora za kape u Đakovici su ostale samo tri radnje, i to ne iz finansijske koristi već da bi se sačuvala tradicija i dalje.
Kažu da su zatvorili svoje radnje jer ljudi ne koriste kape kao i gubitak tradicije njihovog održavanja.
Sahit Mula je jedan od rijetkih zanatlija, koji sa fanatizmom nastavlja da čuva porodičnu tradiciju ovog zanata, kojeg je naslijedio od svog oca i djeda.
“Mi smo kao porodica tradicionalno radili kape, i danas nastavljamo sa radom, samo da bi sačuvali porodičnu tradiciju. Interes za kapu )Kapa, tradicija koja nestaje
Nekad je bio najtraženija roba, i proizvod od čije prodaje su mnoge porodice u Džakovici preživljavale.
Ali danas, od 80 zanatlija ili majstora za kape u Džakovici su ostale samo tri radnje, i to ne iz finansijske koristi već da bi se sačuvala tradicija i dalje. Kažu da su zatvorili svoje radnje jer ljudi ne koriste kape kao i gubitak tradicije njihovog održavanja.
Sahit Mula je jedan od rijetkih zanatlija, koji sa fanatizmom nastavlja da čuva porodičnu tradiciju ovog zanata, kojeg je naslijedio od svog oca i djede.
“Mi smo kao porodica tradicionalno radili kape, i danas nastavljamo sa radom, samo da bi sačuvali obiteljsku tradiciju.Interes za kapu ili (qylah) kako ga nazivaju u Đakovici je opao, tako da nema nekog dobitka sa ovim materijalom. Jednostavno radimo samo zbog volje i da bi sačuvali tradiciju”, kaže Muja, koji je takođe objasnio koliko je teško izraditi kapu.
“Do okončanja rada su 16 operacija, svaka teža od predhodne, a neke od njih zahtijevaju i dobru fizičku pripremu majstora. Ljudi koji ne znaju ovaj zanat a gledaju me kako radim se pitaju kako i dan danas radim ovaj posao”.
Mula nema svoj dućan u kome može izlagati svoje proizvode, ali kaže da danas ljudi znaju o njegovom radu i kada su zainteresovani da poruče materijal dolaze u njegovoj kući gdje radi.
I Shani Doli još jedan veteran ovog zanata radi samo da bi sačuvao porodičnu tradiciju pravljenja kape.
“Završeni su dani kada smo imali hajra od ovog zanata. Danas se kape kupuju samo u slučaju slavlja ili nekog ansambla za koncerte i druge manifestacije”, skrušeno izjavljuje Shani, i kaže da ima slučajeva kada zbog ovog zanata izgubi i materijalno, umjesto da dobije nešto.
“Ovo je ozbiljna profesija, koja oduzima dosta vremena. Osim ovoga materijali za proizvodnju kapa su skupi, tako da imamo slučajeve kada radimo bez dobitka ili imamo gubitke”, kaže Doli.
Zajedno sa porodicom Mula i Doli je i porodica Kika koja nastavlja tradiciju ovog zanata u Đakovici.
I članovi ove porodice svoje zanatske radove rade u kući bez ikakvog dućana. Nekada je stajao red majstora za kape u velikoj pijaci sa drugim zanatlijskim radovima, pretvarajući staru čaršiju u srce ekonomije grada.
“Danas u čaršiji ne možeš pronaći nijedan dućan ovih zanatlija, što ukazuje da je ovom zanatu došao kraj.
Od jednog od najvažnijih elementa albanskog naroda, kapa je ostala samo relikvij da bi se prisjetili prošlosti. Koliko je kapa bila značajna govori jedna tradicija u Đakovici. Ako jedan muškarac uradi neku grešku, on bi mora bez kape da prošeta čaršijom gdje biva ismijevan od strane svih pazardžija na velikoj pijaci.
