Zemlja je suočena sa najvećim brojem izbjeglica od sukoba na Kosovu, koje većinom dolaze iz Sirije i afričkih država.
Austrija je zbog građanskog rata u Siriji od početka godine suočena sa najvećim valom izbjeglica od sukoba na Kosovu 1998-1999. godine, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova te države.
Samo iz Italije je od jula u pokrajinu Tirol došlo 1.336 izbjeglica, od kojih je većina iz Sirije (577), zatim Eritreje (108) i Somalije (80).
Ti azilanti, kao i većina koja je ušla i preko drugih zemalja, nije željela da zatraži azil u Italiji ili Austriji, već ponajviše u Njemačkoj i Švedskoj. Međutim, austrijske vlasti su ih, na osnovu sporazuma o readmisiji, vratile u Italiju.
„Švedska i Njemačka su među izbjeglicama najomiljenije zemlje, jer tamo često imaju rođake ili poznanike, koji su imali pozitivna iskustva sa politikom prema azilantima“, rekao je Harald Baumgartner iz policije pokrajine Tirol.
Gerald Tatzgern iz Savezne kriminalističke službe, nadležan za borbu protiv trgovaca ljudima, dodao je da je u Švedskoj, na osnovu liberalnih zakona, moguće veoma dugo legalno boraviti, a uz to se u toj zemlji manje radi na suzbijanju bandi koje prebacuju ilegalce.
Što se Njemačke tiče, austrijski eksperti ukazuju da je ta zemlja omiljena kod azilanata zbog posebne finansijske i socijalne podrške.
Ruta preko Slovenije
Austrija nije na spisku omiljenih destinacija, pošto ova zemlja u Africi i na Bliskom istoku nije toliko poznata.
„Izbjeglice su po pravilu dobro pripremljene i izbjegavaju u Italiji ili Austriji da koriste riječ azil, kako ne bi dobili status podnosioca molbe za dobijanje azila“, objasnio je Baumgartner.
Pored granice sa Italijom postoje još dvije velike rute za ulazak izbjeglica u Austriju. Preko pokrajine Burgenland i Mađarske u zemlju dolaze prije svega građani iz Ruske Federacije, Pakistana, Afganistana i Turske.
Preko pokrajine Koruška, koja graniči sa Slovenijom, dolaze prije svega afričke izbjeglice.
Policija je od aprila uhvatila 14.705 osoba koje su ilegalno boravile na tlu Austrije. Od toga broja je 44 posto ušlo preko Mađarske, 32 posto preko Italije i Slovenije.
U tom periodu podnijeto je 7.746 zahtjeva za dobijanje azila, a među najbrojnijim podnosiocima su građani Ruske Federacije, zatim Afganistana i i Sirije.
