S obzirom da se kurban kolje jednom godišnje i to uz Kurban-bajram, pred nastupajuće bajramske mubarek dane podsjećamo naše čitaoce na šeri’atske propise o klanju kurbana, kako bi pravovremeno i pravilno izvršili ovu važnu vjersku obavezu.
Ko je dužan klati kurban?
Prema šeri’atskim propisima – svaki musliman i muslimanka, koji uz bajramske dane posjeduju preko svojih kućnih potreba imovinu (bilo koje vrste) koja odgovara vrijednosti jednog „nisaba“, tj. 91, 8 grama zlata ili 641,5 grama srebra, dužni su zaklati kurban. Kurban kolje svako za sebe. Prema tome, muž nije dužan klati kurban za ženu niti za djecu. Žena, ako ima svog vlastitog imetka, dužna je za sebe zaklati kurban, kao što je obavezna lično izvršavati i druge vjerske dužnosti (klanjati, postiti, obaviti hadž i dr.)
Šta se može zaklati kao kurban i za koliko osoba?
Kao kurban može se zaklati goveče ili bravče. Najbolje je da se kao kurban zakolje bravče (ovan, ovca ili koza) koje je navršilo godinu dana. Može i mlađe ukoliko je po težini i veličini ravno onome od godinu dana.
Jare ili janje ne mogu poslužiti za kurban dok ne navrše godinu dana starosti.Jedno bravče može se zaklati samo za jednu osobu.
Goveče koje mora imati najmanje dvije godine može biti kurban za sedam osoba (može i za manje osoba) samo ako su svi odlučili da im dotično goveče bude kurban. Ukoliko bi jedan od učesnika odlučio da njegov dio mesa ne služi za kurban, tada ni drugim nije valjan kurban.
Vrijeme klanja kurbana
Kao što se namaz, ramazanski post, hadž i neke druge vjerske dužnosti obavljaju u određeno vrijeme, tako i za klanje kurbana ima određeno vrijeme, pa ako se prije ili poslije određenog vremena zakolje, u tom slučaju kurban ne valja, tj. ne smatra se kurbanom niti je dotična osoba izvršila propisanu dužnost. Vrijeme klanja kurbana nastupa sa zorom prvog dana kurban-bajrama (tj. nakon klnajanja bajram-namaza) i traje sve do akšama trećeg dana Bajrama.
Ko može zaklati kurban?
Najbolje je da svako ko je dužan klati, lično prekolje svog kurbana. Međutim, ukoliko iz bilo kojih razloga ne može to učiniti, može ovlastiti drugog da umjesto njega prekolje kurban, a on bi mogao bar da prouči na nož Bismillu i Allahu ekber.
Onaj ko iz bilo kojih razloga ne može da lično prekolje kurban lijepo je da bar bude prisutan pri klanju svog kurbana. Muhammed, a.s., pozvao bi svoju kćerku h. Fatimu, da prisustvuje klanju svog kurbana rekavši joj: „Budi prisutna kada se kolje tvoj kurban, jer čim se rastavi prva kap krvi od tvog kurbana tada će ti Uzvišeni Allah oprostiti grijehe, koje si učinila prema njemu.“
Šta uraditi s kurbanskim mesom?
Prema šeri’atskim propisima, kurbansko meso ne smije se prodavati.
Muhammed, a.s., savjetovao je svoje sljedbenike da meso od svog kurbana razdijele na 3 (tri) jednaka dijela, od čega 1/3 (jednu trećinu) zadržati za svoje potrebe, a dvije trećine podijeliti tako da 1/3 podijele rodbini i prijateljima (pa makar oni bili i bogati), a treću trećinu podijele siromasima.Dozvoljeno je kurbanskim mesom počastiti komšije i prijatelje nemuslimane ili im po jedno parče kurbanskog mesa poslati kući. Potrebno je znati da ima kurbana od čijeg se mesa ne smije zadržati za svoje potrebe, niti od njega jesti, već ga u cjelosti podijeliti siromasima. Takav je:
zavjetni kurban. To je kurban za koji se čovjek sam obaveže i kaže da će zaklati kurban – uz neki uvjet ili bez uvjeta, kao na pr.: „Ako mi se to i to ispuni, zaklat ću kurban i sl.“
kurban koji se kolje za umrlog ili ako je to umrli oporučio (vasijjet učinio). Međutim, ako pak neko odluči da kolje kurban za svog umrlog, bez oporuke umrlog, u tom slučaju s tim mesom slobodno raspolaže, kao sa mesom od svog kurbana.
Umjesto zaključka
Iz navedenog se vidi da je klanje kurbana jedan od islamskih dužnosti, koja je Kur’anom i hadisom propisana muslimanima.
Veliki je broj muslimana, koji imaju sve uslove za klanje kurbana, ali tu obavezu zanemaruju. Možda većini još uvijek nije poznato od kakvog je moralnog značaja zaklati kurban. Evo nekoliko hadisa koji govore o toj koristi.
Hazreti Aiša, r.a., kaže da je Muhammed, a.s., jednom prilikom rekao: „Zaista među najdraže stvari Uzvišenom Allahu je i klanje kurbana na Hadži-bajram. Sigurno onom koji zakolje kurban neće izostati velika nagrada na budućem svijetu.“ „Kada musliman zakolje kurban, namjeravajući s tim steći Božije zadovoljstvo i čineći to samo, što je to naredio Uzvišeni Allah, to će njegovo dobro djelo dospjeti Allahu prije nego krv kurbana padne na zemlju tj. Allah, dž.š., će primiti taj kurban od svog roba sa najvećim zadovoljstvom i uvrstiti ga u najbolja njegova djela, pa će ga zato na budućem svijetu naročito nagraditi.“
Ima veliki broj muslimana i muslimanki koji su dužni zaklati kurban, koji žele da ga zakolju, ali nemaju gdje. Preporučili bi im da svoj kurban poklone učenicima neke od medresa, gdje će prema svim šeri’atskim propisima biti zaklani za dug onoga koji ga je poklonio u Božije ime. Ukoliko je nekom nemoguće nabaviti ga i odnijeti u medresu, dovoljno je da uplati određeni iznos novca za nabavku kurbana medresi, a oni preuzimaju svu dalju brigu oko nabavke i klanja kurbana.
