Ima li rizika od širenja radikalizma u zatvorima na Kosovu?

Kosovo radi na pronalasku načina za spriječavanje širenja radikalnih ideologija koje vode ka terorizmu u korektivnim službama u zemlji. Zvaničnici Vlade Kosova kažu da do sada nije bilo slučajeva u kojima zatvorenici šire radikalne, vjerske ideje, ali dodaju da rizik postoji.

Mogućnost širenja ekstremističkih i radikalnih ideologija u zatvorima od osoba koje izdržavaju kaznu zbog krivičnih djela povezanih sa terorizmom, nije nova u svijetu, a rizik od toga postoji i na Kosovu, kažu vladini zvaničnici.

Kosovo trenutno radi na pronalasku načina kako pristupiti tom problemu.

Zamjenik ministra pravde, Lirak Qelaj, navodi da u Korektivnim službama postoje mehanizmi za tretiranje osoba koje izdržavaju kazne, ali dodaje da je pitanje spriječavanja širenja ekstremizma i vjerskog radikalizma specifično, za šta je potreban poseban pristup.

„Nismo imali zabrinjavajuće slučajeve unutar zatvora. Ali, ovo pitanje koje je više podignuto na globalnom nivou, a ne samo na Kosovu, bavi se tretiranjem, reintegracijom i deradikalizacijom. Zatvor, naravno, jeste jedno od mjesta koje se može zloupotrebiti, ali je i mjesto gdje se kažnjeni mogu reintegrisati i deradikalizovati“, kaže Qelaj.

Ovo pitanje nedavno je pomenuo i ministar unutrašnjih poslova, Skender Hyseni.

„Ja sam namjerno o tome bio glasan i jasan ovih dana, i pored toga što je bilo pokušaja da ovo ostane tabu tema i da se ’to ne može desiti’. Ali, može. To možda ne može da se desi sutra, ali mi moramo da budemo spremni da ovu pojavu spriječimo i da ne dozvolimo pokušaje radikalizacije po zatvorima“, istakao je Hyseni.

S druge strane, Skender Perteshi, analitičar kosovskog Centra za bezbjednosne studije, kaže da su za spriječavanje širenja ekstremističkih ideologija potrebni posebni programi.

„Dio tih programa trebaju biti ona lica koja su učestvovala u stranim sukobima u Siriji i Iraku i koja su još uvijek radikalna. Njih najprije treba odvojiti od nasilja, a potom ih deradikalizovati ako je moguće“, objašnjava Perteshi.

Zamjenik ministra pravosuđa, Qelaj, ističe da je Kosovo svjesno ovog problema, te da se u saradnji sa SAD radi na spriječavanju ove pojave.

Analitičar Perteshi ipak smatra da je rizik od širenja ideologija moguć i da se lako može desiti u kosovskim zatvorima.

„Sama ideja o takozvanoj Islamskoj državi Iraka i Levanta (IDIL) potekla je upravo u zatvorima i glavni lideri koji su širili IDIL bili su zatvorenici američkih zatvora, ili su bili po zatvorima u Egiptu, Iraku, Avganistanu i drugim mjestima. Mogućnosti za širenje ekstremizma postoje zbog teškog psihološkog i duševnog stanja“, navodi Perteshi.

Ministar unutrašnjih poslova Kosova Skender Hyseni izjavio je da se uskoro navršava godinu dana a da se niko sa Kosova nije priključio militantnim grupama poput IDIL-a.

Od 2012. do danas oko 300 Albanaca sa Kosova učestvovalo je u stranim sukobima, dok se trenutno na stranim ratištima nalazi njih 80, od kojih su polovina žene i djeca.

Policija Kosova je u 2014. godini uhapsila na desetine ljudi pod sumnjom da su učestvovali u borbama u Siriji i Iraku, pružajući podršku militantnim organizacijama IDIL-u i frontu Al-Nusra.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.