Granica adolescencije pomaknuta je s 18. na 25. godina jer sve do tada se tijelo i mozak razvijaju, a to bi trebalo spriječiti i osjećaj manje vrijednosti kod mladeži.
Adolescencija više ne završava u dobi od 18 godina, jer se većina današnje mladeži nakon te dobi i dalje osjećaju kao djeca, tvrdi dječji psiholog Laverne Antrobus iz londonske klinike Tavistock.
Dječji psiholozi dobili su nove smjernice u radu s djecom, objašnjava Antrobus, a sada je adolescencija podijeljena u tri faze. Rana adolescencija traje od 12. do 14. godine, srednja od 15. do 17., a kasna od 18. do 25. godine, piše BBC.
Velik broj mladih s 18 godina još je pod prevelikim utjecajem hormona da bi se od njih moglo očekivati zrelo i stabilno ponašanje, a tome pogoduje i produženje obrazovanja.
U tim godinama oblikovanje ličnosti je najsnažnije i tada im je porodična podrška najpotrebnija.
Pritisak da nisu ostvarili ono što su nekada ljudi radili u njihovim godinama samo im dodatno stvara kompleks manje vrijednosti i narušava samopouzdanje.
Stručnjaci ističu da pomicanje granica odrastanja prati otkrića u našem razumijevanju emocionalne zrelosti, hormonalnog razvoja, a osobito aktivnosti mozga.
– Neuroznanost je napravila velike pomake u shvaćanju razvoja mozga te je potvrđeno da se mozak ne prestaje razvijati prije 20-e.
Kognitivni razvoj nastavlja se u toj kasnijoj fazi adolescencije i tek nakon potpunog razvoja predfrontalnog korteksa mozga može se odrediti emocionalna zrelost i samopouzdanje – ističe Antrobus.
S tim se razmišljanjem ne slaže profesor sociologije Frank Furedi sa Sveučilišta Kent. On smatra da to pogoduje infantilizaciji mladih koji iskorištavaju priliku i izbjegavaju odgovornost, što podrazumijeva i sve dulje financiranje od strane roditelja, uživanje u životu bez obaveza, lagodan život i pasivnu ovisnost.
