Omjer kažiprsta i prstenjaka te nokti i visina na vrijeme upozoravaju koje vam bolesti prijete, pa i koliko ćete živjeti. Genetika se ne mijenja, no stil života može.
Dešifriranjem informacija zapisanih u boji kose, dužini ruku, prstiju i potkoljenica, pa čak i u naborima na ušnoj školjki, možemo otkriti koje nam bolesti nasljedno prijete.
Primjerice, žene prema dužini ruku mogu otkriti imaju li povećan rizik od Alzheimerove bolesti, a prema dužini listova nogu jesu li pod povećanim rizikom od moždanog udara na koji upućuju i ljubičasti polumjeseci uz korijen nokta. Veliki trbuh može upućivati na povećani rizik od demencije, a gubitak osjetila mirisa na rizik od Parkinsonove bolesti. Ako izgledate starije od vaših vršnjaka, to može biti predznak srčanih oboljenja. No genske predispozicije ne moraju nužno i dovesti do razvoja bolesti.
Iako gene ne možete mijenjati, možete mijenjati način života – kaže kardiolog dr. Kevin R. Campbell. Primjerice, istraživači vjeruju da izloženost fetusa manjoj količini testosterona u maternici može uticati na dva gena koja kontrolišu dužinu prstiju te tokom života štite od raka prostate. Kako biste smanjili rizik, jedite nemasnu hranu te mnogo voća i povrća, vježbajte te pijte zeleni čaj i izbjegavajte alkohol, savjetuju iz klinike Mayo.
Izloženost testosteronu u maternici određuje i koliki vam je rizik od srčanih bolesti. Tako kod muškaraca, što je kažiprst kraći do prstenjaka, to je rizik od infarkta i kapi veći.
Ljevaci su skloniji tjeskobi i depresiji
Spretnija ruka otkriva strukturu mozga. Ispostavilo se da su ljevaci skloniji tjeskobi od dešnjaka. Najotporniji su ipak oni koji se podjednako dobro služe i lijevom i desnom rukom. Imaju bolju interakciju između lijeve i desne polutke mozga pa su fleksibilniji te vide i pozitivne aspekte anksioznih situacija.
Dužina prstiju povezana i s rizikom od raka
Količina hormona koji u maternici utiču na dužinu prstiju takođe utiče i na rizik od raka prostate, tvrde britanski naučnici. Muškarci čiji je kažiprst duži od prstenjaka imaju 33 posto manji rizik od raka prostate, pokazali su rezultati istraživanja.
Veličina prsta povezana je s verbalnom agresivnošću
Ako lako planete i brzo se naljutite, pogledajte si prste. Oni čiji je kažiprst kraći od prstenjaka skloniji su verbalnoj agresiji. Ta dva prsta određuju i koliko dobro pamtite. Te su razlike povezane s izloženošću testosteronu u maternici, tvrdi genetičarka dr. Allison Shaw.
Niže ljude kasnije napadaju bolesti
Niži ljudi često žive duže te ih kasnije napadaju hronične bolesti, navodi se u sažetim rezultatima 25-godišnjeg istraživanja. Najdugovječniji su Japanci, Kinezi i Grci koji su u prosjeku niži te imaju manju težinu od stanovnika sjeverne Evrope i SAD-a.
I boja kose je simptom
Kada bi, primjerice, Julianne Moore i Christina Hendricks išle stomatologu, možda bi im bila potrebna veća doza anestetika od one koja bi bila dovoljna plavušama i tamnokosima.
Crvenokosi su osjetljiviji na toplinski bol i često otporniji na djelovanje potkožnog anestetika koje zubari daju kako bi umrtvili tkivo te im je ponekad potrebna i do 20 posto veća doza anestetika – tvrdi dr. David Maine. Mogući uzrok vidi u mutaciji gena odgovornog za riđokosi fenotip koji, kako pretpostavlja, ima središnju ulogu u načinu na koji mozak modulira osjetljivost na bol. Krvne se grupe povezuju s povećanom sklonošću određenim vrstama raka. Tako se, primjerice, sve krvne grupe, osim grupe O, povezuju s povećanim rizikom od raka gušterače. Promjene u aktivnosti gena ABO mogu dovesti do toga da ćelije postanu kancerogene, tvrde američki istraživači.
No bez obzira na to koju krvnu grupu imate, rizik od raka ćete smanjiti ako prestanete pušiti, održavate zdravu tjelesnu težinu te jedete dovoljno voća i povrća koje je bogato antioksidansima, poručuju iz klinike Mayo. Nabori na ušnoj školjki, prerano opadanje kose na zaliscima i ćelavost te masne naslage oko očiju ne samo da licu dodaju godine nego mogu biti i indikator zdravstvenih problema – na primjer, problema s probavom, pokazalo je istraživanje.
Linearni nabori na jednoj ili objema ušnim školjkama mogu biti predznak kardiovaskularnih bolesti i rizika od srčanog udara, kaže newyorški kardiolog dr. Sameer Sayeed. Ako prerano dobijate bore, kosa vam sijedi ili opada, a oko očiju se talože masne naslage, dr. Sayeed kao prevenciju od bolesti preporučuje pomno praćenje nivoa holesterola i pritiska te vježbanje i zdravu prehranu.
Raširi ruke i provjeri prijeti li ti Alzheimer
Žene s kratkim rukama, čiji je raspon (kad ih ispruže usporedno s tlom) manji od 152 cm, mogu biti 1,5 puta sklonije razvoju Alzheimerove bolesti od onih s većim rasponom ruku, stoji u rezultatima istraživanja koji su objavljeni u časopisu Neurology. No žene kratkih ruku ne moraju se previše brinuti ako nemaju i ostale simptome kao što su slabo pamćenje te nagle promjene raspoloženja ili ponašanja.
Njuh odražava što se događa među ćelijama mozga
Ispitanicima koji su imali problem s njuhom tri godine poslije smanjile su se kognitivne i motoričke funkcije, objavili su japanski neurolozi. Slično su povezani i mirisi te Alzheimer, no bolesti se ne mogu dijagnosticirati na temelju jednog simptoma. Posjetite ljekara ako osjećate i drhtanje te imate problema u govoru i pisanju.
Ženama s kratkim listovima prijeti kap
Manji volumen lista povezan je s karotidnim plakom koji je uzročnik moždanog udara, pokazala je američka studija. Da biste smanjili rizik, kontrolišite pritisak i šećer, prestanite pušiti, budite aktivni te jedite namirnice s manje masnoća i soli. Prijašnja su istraživanja pokazala da su kraće noge povezane s većim rizikom od demencije, kaže kardiolog dr. Jagan Pillai.
Korijen nokta je glasnik srca i pluća
Krv bogata kiseonikom jarko je crvena, a kad joj manjka kiseonika, boja je ljubičasta – ako je inače bjelkasti polumjesec pri korijenu nokta ljubičast ili plav, to može upućivati na probleme sa srcem ili plućima.
Širok struk? Dvije jabuke na dan su obavezne!
Naslage oko struka, tj. tijelo koje u srednjim godinama poprimi oblik jabuke, povezuju se s tri puta većim rizikom od demencije i Alzheimerove bolesti, pokazalo je istraživanje. S demencijom su povezani i dijabetes, povišen holesterol te visok pritisak koji često prate prekomjernu težinu. Poradite na smanjenju kilograma, a ako na dan pojedete barem 10 g vlakana, masnoće u zoni trbuha smanjit će se za četiri posto
