U odnosu na veliki broj muslimana koji žive u Beogradu, u prijestonici Srbije i dalje postoji samo par mjesta na kojima se prodaje hrana bez sastojaka svinjskog mesa i masti (halal hrana).
Muslimani koji su rođeni Beograđani ili već duže vrijeme žive u Beogradu snabdevaju se hranom na par poznatih i “provjerenih” mjesta. Većina njih izbjegavajući da se pojavi pred kamerom, priznaje da je ovo jedan od problema sa kojim se svakodnevno susreću. Kažu, navikli su.
Pored par turskih restorana, postoji i nekoliko ćevabdžinica i buregdžinica čiji su vlasnici uglavnom muslimani. Od skora, preko puta beogradske Bajrakli džamije postoji i prodavnica “Halal shop” koja je jedino zvanično potvrđeno mjesto gdje se može nabaviti meso, suhomesnati i mliječni proizvodi sa halal certifikatom.
U prodavnici nakon džuma-namaza zatičemo gužvu, a kupci ističu da svrate pogotovo petkom. Međutim, konzumenti halal hrane su svi pa, kako ističu prodavci, robu kupuju i komšije koji stanuju u blizini.
Pored ‘Halal fooda’ kod Bajrakli džamije, u Gospodar Jevremovoj ulici, halal hrana može se pojesti još pored Željezničke stanice na Savskom vencu gdje se nalazi “Banjalučki ćevap”, u restoranu “Gnezdo” na Autokomandi, u buregdžinici “Sarajevo” u ulici 27. Marta ili u objektu “Pazarski ćevap” u Beogradskoj ulici u blizini Slavije. Mjesta su to gdje upućeni slobodno svrate po zalogaj jer tamo ne strahuju da će imati primjesa od mesa čije je konzumiranje islamom zabranjeno.
Prvi put
Za hranu je svakako najteže onima koji su prvi put u Beogradu pa se bez posebnih uputstava moraju snalaziti za hranu. Pogotovo, jer bolji poznavaoci proizvodnje hrane ističu da se čak i u proizvodnji hljeba koriste neki sastojci koji su svinjskog porijekla.
Almir Ćulafić iz Novog Pazara prenoseći svoja iskustva kaže nam da je uglavnom od kuće nosio hranu ili je išao u buregdžinicu „Sarajevo”, gdje je jeo pitu od sira ili pečuraka.
„Imam iskustva i znam gdje je čisto i halal hrana. Uglavnom smo donosili mantije i pite od kuće, to je najsigurniji način. Svakako, ovdje kod džamije postoji ‘Halal food’, ćevabžinicica „Banjalučki ćevap”, restoran „Gnezdo” na Autokomandi”, preporučuje Alamir.
Stari Beograđanin, hadžija Skender Zejbegi na pitanje kako se muslimani u Beogradu snalaze za hranu odgovara da, pored restorana u blizini džamije, u posljednje vrijeme ima i par turskih restorana.
Prema njegovim riječima, što se tiče snabdjevanja, svojevremeno je u okviru džamije postojala prodavnica mesa, ali je slabo radila.
„Muslimani se ovdje sami snalaze. Malo su i ovdašnji ljudi primili k znanju da se ostalo meso treba odvajati od svinjskog. Koliko je to halal, to je druga priča”, poručio je Skender.
Vlasnik turskog restorana „Dukat” u blizini Studentskog trga, Ibrahim Uygur, kaže da se sva jela u ovom restoranu spremaju po tradiciji iz Gaziantepa, pa su samim tim i halal. Ističući da u mjestu kakvo je Beograd nije baš lako proizvoditi halal hranu, pa od nabavke mesa do ljudi koji su zaposleni u kuhinji – sve stiže iz Turske.
„Ponosimo se što vodimo jedan ovakav restorana u glavnom gradu Srbije. S duge strane Srbi koji dolaze u naš restoran i nakon što probaju hranu kod nas dolaze ponovo baš zbog ukusa koji daju halal meso i hrana”, istakao je Uygur.
Proces adaptacije
Prema njegovim riječima, zbog prometne lokacije na kojoj se nalaze i velikog broja i vrste jela koja nude, nemalo je onih koji svrate i pitaju da li je hrana halal.
Direktor agencije za Halal Srbija Mustafa ef. Jusufspahić ističe da je situacija u Srbiji danas nešto bolja nego što je to slučaj bio ranije.
„Opcija halala je dugi niz godina bila zapostavljena kada je u pitanju ishrana muslimana i halal nije bio zastupljen. Ni danas ga nema mnogo, ali smo na putu da to imamo sve više”, govori on.
Prema riječima muftije Jusufspahića, muslimani koji žive u Beogradu se lakše snalaze, nego oni koji dolaze privremeno i koji imaju neminovni proces adaptacije. Pogotovo ako dolaze iz muslimanskih sredina.
„Beograd je veliki grad, dosta je razuđen i veoma je mali broj objekata koji nudi taj sadržaj. Veoma je teško onome kada dođe da pronađe takvo mjesto i snađe se. Sve mu je teško. Pogotovo kada još treba da se snalazi da nađe koru hljeba”, rekao je Jusufspahić.
Izgubio 13 kilograma
Zaki Shaltaf iz Agencije za certifikovanje halal proizvoda rekao je da je od osnivanja agencije situacija malo bolja.
„Ja kada sam došao u Beograd, za prvu godinu, dok se nisam snalazio, nisam znao gdje mogu da jedem, gdje mogu da kupim svoju hranu. Izgubio sam 13 kilograma’, kazao je Zaki Shaltaf za AA, priznajući da se i on mučio kao i svako nov ko dođe u Beograd.
„Ovom gradu je zaista neophodan veći broj takvih prodavnica i radnji, i ne samo u gradu, već i na autoputu kroz Srbiju”, izjavio je Jusufspahić i objasnio da samo sedam miliona Turaka svake godine prođe kroz Srbiju:
„Onda vidite žene u marama koje sjede na pločnicima zato što ne možemo da im ponudimo halal u svom restoranu. To mislim da nije pametno, niti je to sa ekonomskog stanovišta normalno, pogotovu što su to platežno imućni ljudi i imaju novac”, zaključio je Jusufspahić.
Agencija za halal nudi opciju svim ugostiteljima da implementiraju halal standard i da imaju barem jedno jelo u halal standardima, „makar specijalitet kuće”, kako kaže Jusufspahić i dodaje: „Da makar jedno jelo dnevno bude na halal način ili da bude neka opcija od toga, a da nije riba.”
„Bitno je da muslimani dobiju taj segment i u javnim institucijama države Srbije, na Vojno-medicinskoj akademiji, u Vojsci Srbije, u policiji, u zatvorima, u studentskim menzama. To je ono što je potrebno i što je u civilizovanom zapadnom svijetu već prisutno”, rekao je direktor Agencije za halal.
Krv prenosi toksine
Halal je nešto što nije ograničeno samo na muslimane, objašnjava Jusufspahić i navodi:
„To dokazuje halal prodavnica gdje su najveći konzumenti ljudi koji nisu islamske vjeroispovijesti i koji prepoznaju šta je kvalitet, šta je zdrav život, čistoća i kvalitetna ishrana. To je meso koje u sebi nema ono što najviše prenosi toksine, a to je krv”.
Zaki Shaltaf kaže da ima pomaka.
„Za sada imamo klanice koje su halal, neke fabrike i konditore, uljare, nadam se da ćemo završiti taj krug jednog dana i da ćemo imati sve namirnice koje su muslimanima dozvoljene po šerijatskim propisima. Halal hrana je čista i zdrava za sve ljude, ne samo za muslimane. U Kur’anu kada se govori o halal hrani kaže se „O, ljudi”. Bog to upućuje svim ljudima, nije rekao o ‘verujući ili neverujući’, On je rekao: „O, ljudi jedite ono što je halal i što je dobro”, rekao je Zaki Shaltaf iz Agencije za certifikovanje halal-proizvoda .
Gdje su Srbi?
Muftija Jusufspahić rekao je da su se Agenciji obratili iz Mercatora kako bi uspostavili saradnju jer žele da naprave segment halal ishrane. Zapitao se „gdje su Srbi?”.
Na kraju razgovora, Jusufspahić je zaključio:
„Isto kako treba da postoji i segment košer ishrane, posne ishrane, organske tako bi trebalo imati i segment halal ishrane”.
