Samo u julu je 9.500 ljudi zatražilo azil u Njemačkoj. Skoro dvostruko više nego u istom mjesecu prošle godine. Njemačke vlasti su zabrinute. Većina azilanata stiže iz Čečenije, ali dosta ih pristiže i iz Srbije.
Najveći broj tražilaca azila, više od 11.500, ima ruski pasoš. Devedeset odsto njih stiže iz Čečenije. Oni stižu s područja Kavkaza, gdje se zbog konflikata bilježe znatne povrede ljudskih prava, upozorava Günter Burkhardt iz organizacije Pro Asyl. On upozorava kako se rast broja azilanata u Njemačkoj ne bi smio koristiti u svrhu predizborne kampanje.
Državni sekretar u njemačkom Ministarstvu unutrašnjih poslova, Ole Schröder, povećan broj azilanata interpretira drugačije: “Mnogi ljudi iz Čečenije očito misle da nakon što podnesu zahtjev za azil smiju i raditi ovdje, što nije slučaj. Ipak, mi pažljivo provjeravamo svaki zahtjev, jer naravno tu može da bude i osoba koje su proganjane.”
Ipak, njemački Zavod za migracije i izbjeglice procjenjuje kako su svakoj petoj osobi, koja dolazi iz Ruske Federacije, bila ugrožena ljudska prava.
Zahtjevi državljana Srbije bez šanse za pozitivan odgovor
Günter Burkhardt ipak upozorava da se ne smije paušalno stvarati loše mišljenje o onima koji traže azil, bilo da su to Čečeni ili Romi. A upravo među azilantima, koji stižu iz Srbije, ima veliki broj Roma. Burkhardt ocjenjuje kako je njihova pozicija u Srbiji katastrofalna.
“U Srbiji, općenito u državama Balkana, Romi su gurnuti na marginu društva, žrtve su diskriminacije i ugrožena im je egzistencija. I proteklih godina je bilo tako da oni tokom ljetnih mjeseci kreću u pravcu zapadne Evrope kako bi tamo prezimili”, kaže Burkhardt.
Ipak, Ole Schröder kaže da je procenat onih koji su državljani Srbije, a koji su dobili azil, ravan nuli. Ostaju samo oni, kojima je potrebno pružiti liječničku pomoć, a za sve ostale se sprovodi ubrzani proces o odluci po zahtjevu za azil, koji završava odbijenicom.
