Srbija je prva zemlja u Evropi i jedna od pet zemalja u svijetu po broju osoba sa produženom izbjegličkom situacijom.
Svjetski dan izbjeglica, 20. juni, Srbija dočekuje kao prva zemlja u Evropi i jedna od pet zemalja u svijetu po broju osoba sa “produženom izbjegličkom situacijom”, prenosi Tanjug.
Taj datum je proglašen za dan izbjeglica na osnovu Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, usvojene 2000. godine.
Komesarijat za izbjeglice u Srbiji tim povodom će u četvrtak održati konferenciju za novinare na kojoj će biti riječi o situaciji izbjeglica u svijetu, položaju, potrebama i perspektivi izbjegličke populacije u Srbiji, aktuelnim programima rješavanja stambenih i drugih potreba i podršci Evropske unije kao najvećeg donatora.
Predsjednik Skupštine Srbije Nebojša Stefanović najavio je u srijedu, poslije sastanka sa predstavnicima udruženja izbjeglica, stavljanje na dnevni red parlamenta prijedlog Rezolucije o tom pitanju i istakao da će parlament insistirati kod državnih organa da izvrše dodatni pritisak da se maksimalno poštuje Bečki sporazum.
Dodatni pritisak
Stefanović je rekao i da je na sastanku donijeto nekoliko zaključaka među kojima je da se kod državnih organa insistira da izvrše dodatni pritisak za maksimalno poštovanje Bečkog sporazuma koji će garantovati ostvarivanje prava izbjeglih.
“Smatramo da je to jedna od suštinskih vrijednosti za koju moramo da se zalažemo pogotovo u procesu priključivanja EU” rekao je Stefanović.
Na konferenciji u četvrtak će govoriti šef odjeljenja za pravnu zaštitu izbjeglica UNHCR-a Anne-Brigitte Krum-Hansen, zamjenica komesara za izbjeglice i migracije Republike Srbije Svetlana Velimirović i Predstavnik Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji.
Tokom konferencije biće riječi i o Regionalnom stambenom programu namjenjenom rješavanju stambenih potreba 27. 000 najugroženijih izbjeglica u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji i ostvarenom napretku u procesu regionalne saradnje u cilju rješavanja preostalih otvorenih pitanja od značaja za izbjegličku populaciju.
Prema podacima Komesarijata do 1995. godine, Srbija je primila 618.000 izbjeglica iz bivših jugoslovenskih republika (266.000 izbjeglica iz BiH i 330.000 iz Hrvatske).
Povratak izbjeglica
Prema zvaničnim podacima svega 140.000 izbjeglica se vratilo u zemlje porijekla (70.000 u BiH i 70.000 u Hrvatsku).
Regionalni stambeni program BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije predviđa rješavanje stambenih potreba 27.000 najugroženijih izbjegličkih porodica u regiju a 16.780 porodica u Srbiji, navodi Komesarijat u najavi za konferenciju koja će se održati u četvrtak.
Dodatan broj izbjeglica u Srbiji, moći će da riješe svoje stambeno pitanje kroz povratak u zemlje porijekla a u okviru Regionalnih stambenih projekata Hrvatske i BiH, navodi Komesarijat.
Ukupna vrijednost Regionalnog stambenog programa za Srbiju je 335 miliona evra.
Komesarijat navodi i da je na donatorskoj konferenciji u Sarajevu prikupljen dio sredstava za provođenje tog programa u iznosu od 261 miliona evra, od kojih je Evropska unija osigurala 230 miliona evra.
Više stotina hiljada izbjeglih, protjeranih i interno raseljenih ljudi je dobilo državljanstvo Srbije, ali ratom pogođene osobe nisu riješili brojna imovinska i druga životna pitanja.
Stoga je Visoki komesarijat UN-a za izbjeglice (UNHCR) 2008. godine uvrstio Srbiju među pet zemalja u svijetu sa dugotrajnom izbjegličkom krizom, čije rješavanje zahtjeva zajedničku akciju i saradnju zemalja u regiju, uz podršku međunarodne zajednice.
