Prelijepi kanjon Miljacke za vrijeme Osmanlija samo su rijetki mogli vidjeti, hodajući uz rijeku. Gradnjom pruge, otvorio se i pokazao svoje skrovite ljepote. Ulazak Miljacke u dolinu kraj je kanjona i početak Sarajeva.
Baš u tim dijelovima današnje Bembaše snaga rijeke izrezbarila je kamenita brda i napravila vrlo interesantne stijene i hridine, govori za “Avaz” Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada.
Kamene munare
– Među njima je u čitavom Sarajevu najpoznatija Duga stijena, kako je nekada zvaše, a danas je u narodu poznata kao Babin zub. Nju je, pored Sarajlija, zapazila i vojska sultana Fatiha, a i on lično kada su se ulogorili u današnju Bijelu tabiju.
Ta čudna i visoka vertikala nagovijestila je sultanu nicanje drugih kamenih vertikala u gradu. Odatle je proučen prvi ezan nakon osvajanja grada pa je on preporučio Sarajlijama da grade kamene munare na svim brežuljcima, kako su vakifi poslije i napravili – govori Garibija.
Stijena nije bila samo lijepa nego je njen oblik nosio i veliku tajanstvenost. Jedan od mudraca koji je došao sa sultanom, prozreo je u tajnu ove stijene pa ona po njemu i dobila ime. Baba bijaše titula za istinske sufije, a označavala je produhovljenost, mudrost i poznavanje određenih tajni.
Tako nastade Babina stijena ili tajnovita stijena. Sarajlije ne bi bile to što jesu a da ne izvrću i ne prilagođavaju sebi termine i nazive pa se u gradu ona prozva Babin zub zbog slikovitog i šaljivog prikaza starije žene bez mnogo zuba.
Kleopatrina igla
– Ova duga stijena, čija je visina skoro 90 metara, postala je još pristupačnija Sarajlijama 1888. godine, kada su Austro-Ugari ovuda probili put i tunel u neposrednoj blizini rijeke. Ni oni nisu ostali ravnodušni na njenu tajanstvenost pa su je prozvali Kleopatrina igla.
Asocijacija je to na obeliske koji su u to vrijeme iz Luksora u Egiptu preneseni u London, Pariz i Njujork, a koji se upravo tako zovu – pojašnjava Garibija.
Za današnji Babin zub veže se i početak alpinizma u Sarajevu. Taj sport je, kao grana planinarstva, preporučen muslimanima još od Muhammeda, a. s., zajedno s konjaništvom, streljaštvom, plivanjem i trčanjem.
– Stijena je bila izazov za Sarajlije pa je u 18. stoljeću jedan od potomaka poznate trgovačke porodice Šera Abdulah sin Hasanov prvi osvojio Babin zub bez ikakvih ljestvi i pomagala. Danas se po ovoj porodici zove i cijela jedna ulica na Hridu, gdje su živjeli – ističe Garibija.
Najbolje mjesto za reklame
Za vrijeme socijalističke Jugoslavije Babin zub koristio se i kao mjesto za reklame, među kojima su najpoznatije reklama za trgovački lanac “Unima” i oznaka za Zimske olimpijske igre 1984. godine.
– Sarajevo je u današnjem vremenu bilo dobilo i nasljednika Šere, rahmetli Adnana Ćatića, koji je na još impozantniji način osvajao Babin zub. Ovaj alpinista jendom prilikom je, s kolegom, iznio na sami vrh stijene gliser dug više od tri metra i težak stotinjak kilograma.
Čamac je na vrhu stajao petnaestak dana, a spušten je jednako tajno kao što je i podignut. Zašto je Adnan odlučio da na stijenu iznese baš čamac, ostala je tajna koju je sa sobom odnio u mezar – dodaje Garibija.
