Poznati stručnjak kliničke psihologije iz Rijeke sa uspjehom liječi mnoge boleseti na bazi psihosomatskih poremećaja kao što su: poremećaj govora-mucanje, noćno mokrenje kod djece i odraslih, tikovi-inenadno trzanje pojedinih djelova tjela-ramena, oćiju, ruku, nogu i td., poremećaj apetita, neurozu, histeriju, hiperaktivnost djece, autizam, psihomaniju i druge posttraumatske sindrome uzrokovane ratom, naglu promjena raspoloženja, nesanicu, noćnu moru, sanjanje neprijatnih događaja, košmare i drugih psihosomatskih poremećaja.
Ljudski um se, kao kompleksna i još uvijek nedokučiva tajna suvremene nauke, pokušavao razjasniti u psohologiji kroz psihičke procese i ponašanje ljudi. Morao se posmatrati na različite načine, objasniti sa više strana različitih grana psihologije. Svaka na svoj način, usmjeravajući se na određeni aspekt ljudskog psihičkog funkcioniranja, da bi tek zajedno dale potpuniju sliku cijele osobe.
Danas u tome posebno mjesto zauzima klinička psihologija koja predstavlja jednu od najvažnijih grana primijenjene psihologije. Ona nastoji primijeniti spoznaje o psihičkom funkcioniranju na prevenciju, dijagnozu i tretman različitih psihičkih poteškoća kod pojedinaca.
Imajući na umu da je cijela filozofija u ljudskom životnom periodu, omeđenim “prvim uzdahom – pri rođenju, i zadnjim izdahom – prilikom smrti”, psiholozi i psihoanalitičari traže mnoge duševne i psihičke bolesti posmatranjem induvidue baš unutar toga okvira na bazi prethodnih spoznaja.
Jedan od poznatih stručnjaka kliničke psihologije u Hrvatskoj, psiholog-terapeut Ramadan Dilji, inače naše gore list, porijeklom Jablaničanin, ovih dana se vratio na kratko iz Rijeke, vučen rodnom grudom, ali i da pomogne ljudima u postratnom području izloženom raznim stresovima.
“Spoznaja o sebi i samopoštovanje je način na koji pojedinac doživljava sebe i to je važana sustav ličnosti, povezan s’percepcijom drugih osoba, situacija i pogleda na svijet. Taj se koncept u suvremenoj psihologiji naziva pojam o sebi, a opisuje skup svih važnih informacija, stavova i vjerovanja koje osoba ima o sebi”, kaže psiholog Dilji psihoterapeut Kliničko psihološke ambumante u Beču, koji se u glavnom gradu Austrije obreo sa iskustvom vojnog kliničkog psihologa, a potom i višegodišnjim samostalnim radom u oblasti kliničke psihologije u Rijeci.
Danas poznati stručnjak kliničke psihologije iz Rijeke sa uspjehom liječi mnoge boleseti na bazi psihosomatskih poremećaja kao što su: poremećaj govora-mucanje, noćno mokrenje kod djece i odraslih, tikovi-inenadno trzanje pojedinih djelova tjela-ramena, oćiju, ruku, nogu i td., poremećaj apetita. Zatim uspješno liječi razne neuroze-opsesivno kompulzivna neuroza, histeriju, hiperaktivnost djece, autizam, psihomaniju i druge posttraumatske sindrome uzrokovane ratom, naglu promjena raspoloženja, nesanicu, noćnu moru, sanjanje neprijatnih događaja, košmare i drugih psihosomatskih poremećaja.
Klinički psiholozi se bave pojedincima s određenim navedenim oteškoćama, a prema tome, najvažniji posao kliničkog psihologa je klinička procjena individue, što uključuje prikupljanje podataka o njoj, o njenom ponašanju, osobinama ličnosti, intelektualnom funkcioniranju i snalažljivošću prilagođavanja spoljnjem svijetu.
“Ovi prikupljeni podaci i procjene, koje se sprovode primjenom intrevjua, korištenjem psiho-testova i raznim psihološkim zapažanjima, se koriste u različite svrhe, od opisa ličnosti, dijagnosticiranja mentalnih poremećaja, pa do predlaganja adekvatnog tretmana, prilikom odlučivanja o smještaju klijenta u neku od zdravstvenih ustanova. Nakon svih tih zapažanja određuje se dijagnoza klijenta koji se potom podvrgava liječenju, tretmanom psihoanalize, raznih vježbi, ali i medikamentalne terapije po potrebi”, kaže Dilji, a potom dodaje:
“Većina ljudi skriva prirodni dio sebe iza maske, i zatim se pitaju zašto su nezadovoljni. Kada bi smo bili svijesni da to nema veze ni sa drugima, ni sa bilo čime, već sa činjenicom da nismo svijesni ko smo mi stvarno i da ne živimo sebe. Znali bismo svoj ključni problem, jer se maska počinje stvarati u najranijem djetinjstvu kao reakcija na naša ubjeđenja da nismo dostojni pažnje i ljubavi. Maska nije samo vanjski sloj željene ličnosti, kreiran na osnovu naših krivih uvjerenja iz djetinjstva, već i instrument naše skrivalice da sakrijemo šćućureno djete u nama, još uvjek povrijeđeno i ranjeno”.
“Jedan od takvih poremećaja je”, kaže Dilji, “ i Anoreksija koja predstavlja psihološki promjenjenu sliku osobe o sopstvenom fizičkom izgledu. To je poremećaj kod koga osoba ima izmjenjenu sliku o sopstvenom izgledu, i strah od gojaznosti”.
“Svi ti poremećaji, osobito govorne mane, to jest mucanje, imaju korjene u dubokoj podsvjesti ličnosti i one se liječe vrlo uspješno metodom poznate u kliničkoj psihologiji, najviše do pet seansi “,kaže psihoterapeut Dilji.
Naš sagovornik na kraju zaključuje da je neupitno da je otac psihoanalize Sigmund Freud bio potpuno u pravu kada je zaključio “da je ponašanje induvidue, između ostalog, pod utjecajem dubokih, nesvjesnih motiva, te da se svjesne i nesvjesne strukture razlikuju po načinu funkcioniranja.”
U svakom slučaju, onima kojima je potrebna stručna psihološka pomoć mogu se obratiti na njegov broj mobilnog telefona 049-886-897, ili dlaskom u njegovu ordinaciju u Prizrenu, Bingenska ulica, lamela 17, V sprat, u blizini “Abija”.
Raif Kasi
