Titovu ostavštinu se tretira kao državnu tajnu dok se ne utvrdi je li riječ o državnom ili privatnom vlasništvu.
U sefu Narodne banke Srbije više od 30 godina čuvane su stvari Josipa Broza Tita, pohranjene nakon njegove smrti.
Ostavštinu se tretira kao državnu tajnu dok se ne utvrdi je li riječ o državnom ili privatnom vlasništvu, izvještava novinar Al Jazeere Marko Subotić.
U međuvremenu se u medijima pojavio izvještaj Predsjedništva SFRJ-a iz 1982, u kojem se navodi da je među Titovim stvarima u sefu zaključano i 30 kilograma zlata, kao i dijamanti koji su pripadali porodici Karađorđević.
Zbog svega toga u ostavinski postupak sada se žele uključiti i pravni zastupnici te kraljevske obitelji.
Titov sef je za javnost i dalje u mraku. Šta se nalazi u njemu zna tročlana komisija koju je odredilo Predsjedništvo Srbije.
Izvještaj, međutim, nije predat Sudu koji je tražio otvaranje sefa zbog ostavinskog procesa koji je povela porodica Broz.
“Sud je dobio dopis od Predsedništva da je formirana komisija da će otvoriti sef, izvršiti popis i obavestiti Sud o ishodu tog popisa. To se još uvek nije dogodilo. Ja sam dobila informaciju da se u predmetu još ne nalazi izveštaj komisije”, kazala je Gordana Vuković iz Prvog opštinskog suda Beograd.
U depo Narodne banke, gdje se nalaze predmeti Josipa Broza Tita, ova komisija ušla je prije sedam dana.
Državna tajna
Sud su obavijestili da im za popis stanja nije potrebno prisustvo sudskih izvršitelja.
Cio slučaj je proglašen državnom tajnom, a članovi komisije se ne žele oglašavati dok ne utvrde šta je privatna, a šta državna svojina.
Za zastupnike porodice Broz to je neprihvatljivo
Advokat Goran Petronijević je rekao: “Prema informacijama pravnih zastupnika porodice Broz, u depou se nalazi 11 vreća sa ličnim predmetima Josipa i Jovanke Broz. U javnosti se pojavio i zapisnik Predsedništva SFRJ-a iz 1982, u kome se nabrajaju predmeti pohranjeni u sefu posle Titove smrti.”
Poslije smrti Josipa Broza u sefu je, između ostalog, pohranjeno 29,3 kilograma zlata u polugama i prahu, 2.663 zlatnika, te 149 komada predmeta od zlata, brilijanata i dijamanata koji su pripadali porodici Karađorđević.
U sef je, također, stavljeno i 13 komada odlikovanja porodice Karađorđević, 26.219 američkih dolara, 36.000 njemačkih maraka i 2.200 danskih kruna.
Predsjedništvo SFRJ-a je ostavilo mogućnost Centralnoj banci da dio deponiranih stvari pretvori u zlatne rezerve države ili da ih proda na aukciji.
Pohrana u depou
“Svi predmeti koji su se nalazili u vreme Titove smrti pored njega ili u Belom dvoru, njegovoj rezidenciji, zaplenjeni su i pohranjeni u depou, na koji je, po svemu sudeći, država zaboravila. Sud sada treba da utvrdi da li su ti predmeti Titove lične stvari ili državne, pošto, kako se verovalo, Broz nije primao platu niti imao imovinu”, izvijestio je Subotić.
Zbog te dileme cio sudski proces se dodatno komplicira.
Vuković je dodala: “U pitanju je jedan državnik i specifičnost je vezana za imovinu koja ulazi u ostavinsku masu. To je ovde malo sporno pitanje. Ovde je specifičnost koja će imovina ući u zaostavštinu i zato se čekaju spiskovi koji budu dostavljeni Sudu. Ta imovina koja bude dostavljena će ući u sastav zaostavštine Josipa Broza.”
Zbog izvještaja da se u sefu nalaze zlato i dragocjenosti porodice Karađorđević, u cio slučaj se sada želi uključiti i srpska kraljevska porodica, jer je, kako tvrde, to dokaz da kralj Petar II nije, kako se vjeruje, iz zemlje pobjegao sa sobom noseći zlato.
