Vlasti u Crnoj Gori očekuju da će ona biti prva “corona free” država u Evropi i da će joj to pomoći da ima kakvu takvu turističku sezonu u avgustu i septembru.
Turizam čini 25 odsto crnogorskog brutodomaćeg proizvoda. Čak 95 odsto turističkog prometa ostvaruju strani gosti, tako da turizam i čitava ekonomija zavise od toga da li će, kada i pod kojim uslovima biti otvorene granice, koje su zatvorene još od sredine marta.
Međunarodni monetarni fond predvidio je pad crnogorske ekonomije za devet odsto, što je duplo više od pada nakon krize iz 2008. godine. Rejting-agencija “Standard and Poor’s” (S&P) prognozira da će crnogorska ekonomija u ovoj godini zabilježiti pad za 7,8 posto, a Svjetska banka očekuje pad od 5,6 odsto.
Jedina dobra vijest je sve manje oboljelih
S&P je u novom izvještaju promijenila šanse kreditnog rejtinga Crne Gore sa stabilnih u negativne, uz potvrdu ocjene B+/B, što je korak do najgoreg mogućeg rejtinga.
Javni dug Crne Gore iznosi 73 odsto njenog BDP-a, što bi uz ovaj pad ekonomije i novo zaduženje od 400 miliona eura, kojeg najavljuje Vlada, značilo rast javnog duga na 90 do 100 odsto BDP-a.
Jedine dobre vijesti jeste da je u Crnoj Gori sve manje oboljelih od korona virusa. Ova država je najduže u Evropi odolijevala ovoj bolesti. Bila je posljednja u kojoj otkriven prvi slučaj, a po najavama epidemiologa mogla bi biti prva koja će ga se osloboditi.
Od ukupno 324 zaraženo do četvrtaka se oporavilo 265, osmoro je preminulo a bila je aktivno još 55 oboljelih, od kojih je svega jedan na bolničkom liječenju.
Trgovine, zanatske radnje, kladionice, prevoznici i taksisti koji nijesu radili od 15. marta, počeli su sa radom 4. maja.
Preporuke još čekaju
“Veliko otvaranje” u kojim bi sa radom počeli ugostiteljski objekti i plaže, početkom mjeseca bilo je najavljeno za 18. maj. Međutim direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore, epidemiolog Boban Mugoša je ove srijede u intervjuju na Televiziji Crne Gore kazao da je epidemiološka situacija sve bolja i da je moguće da rad ugostiteljskim objektima, plažama, hotelima dozvole i prije 18. maja. On je naveo i da će otvaranje granica biti posljednja mjera koja će biti donijeta.
Ugostitelji su očekivali i da će Vlada, dan kasnije, već donijeti odluke o tačnom datumu kada će im biti dozvoljen rad i uslovima pod kojim će morati da rade, ali se to nije desilo. Takođe ni javno preduzeće koje daje plaže pod zakup “Morsko dobro” nije donijelo odluke o radu i uslovima rada na plažama.
Prema nezvaničnim informacijama, za takve odluke se čeka novi izvještaj epidemiologa koji bi mogao biti predstavljen u ponedjeljak, 11. maja.
Zakupci plaža i pored tih najava i dalje ne mogu do svojih objekata, niti mogu započeti priprema za njihovo otvaranje.
Zakupac za plažu treba da plati 60.000 eura
Jedan od najvećih zakupaca na ulcinjskoj Velikoj plaži, direktorica “Copacabana” Marina Čađenović kaže da ih zvanično još niko nije obavijestio kada će moći da rade i pod kojim uslovima, kada i da će im trebati vremena da se pripreme.
“Kao prvo još ništa nemama zvanično da ćemo moći početi sa radom 18. maja ili bilo kojeg drugog datuma”, kazala je Čađenović.
U okviru njena firme osim plažnog bara, posluje kamp naselje kao i mali apartmani.
“Sve rezervacije smještaja za maj i jun su nam otkazane. Od ove sezone očekujemo pad prihoda od 70 odsto, ali eto nada zadnja umire”, kazala je direktorica “Copacabana”.
Oni za sezonu “Morskom dobru” treba da plate 48 hiljada eura za zakup plaže i još 12 hiljada za kamp.
“Smatramo da bi naknade trebalo smanjiti za 70 odsto jer je izgubljena predsezona ani dio sezone je neizvjestan. Imamo problema i sa obezbjeđivanjem radnika, jer su nam do sada polovinu zaposlenih čini strani radnici iz regiona, koja sada ne mogu doći i neizvjesno je kada će to biti moguće”, kazala je Čađenović.
Direktor “Morskog dobra” Predrag Jelušić je u međuvremenu kazao da bi naknadu mogli umanjiti za hotele koji su svoj prostor ustupili za karantinski smještaj, kao i restoranima i hotelima koji rade tokom čitave godine, dok bi za plažne barove i zakupce plaža tu dažbinu mogli samo odložiti.
Turističke kompanije čekaju nove mjere Vlade
Odbor za turizam Privredne komore predložio je Vladi više mjera, a među njima su značajno smanjivanje naknada za Morsko dobro, članarina turističkim organizacijama, opštinskih dažbina, odlaganja poreskih obaveze kao i duži periodu za otplatu kreditnih obaveza.
Turstičke kompanije već koriste mogućnosti da od države dobiju subvencije u visini bruto minimalne zarade po radniku od 360 eura, mogućnost motarorijuma na kredite i poreze i doprinose za 90 dana.
Predsjednik ovog odbora Ranko Jovović najavio je da će Vlada uskoro donijeti novi paket mjera podrške za turističku privredu.
“Sve dok se preciznije ne bude znalo trajanje ove pandemije i njeno kretanje tokom i nakon ljetnje turističke sezone, ne možemo preciznije govoriti ni o obimu posledica koji će pandemija izazvati na naš turizam. Turistički aranžmani se ugovaraju unaprijed (i po godinu dana), pa prisutna neizvjesnost onemogućava planove turističkim radnicima i za narednu ljetnju sezonu, što dodatno usložnjava obim i trajanje krize za ove kompanije”, kazao je Jovović u intervjuu podgoričkim Vijestima.
Sve manje oboljelih najbolja reklama
On kaže da ih ohrabruje što je epidemija u Crnoj Gori u silaznoj putanji i što će spremni dočekati trenutak stabilizaciije dravstvene situacije u regionu i zemljama iz kojih dolazi najviše gostiju.
“Naše aktivnosti treba da budu usmjerene ka promovisanju Crne Gore kao bezbjedne turističke destinacije u svakom smislu. Od ove godine, usled pandemije, bezbjednost ima dodatnu dimenziju, pa povoljnu epidemiološku situaciju treba istaći u prvi plan, budući da će to ove godine biti presudan faktor od koga će zavisiti želja za putovanjem velikog broja ljudi”, kazao je Jovović.
On se zahvalio ljekarima, rekavši da osim ljudskih života zaustavljanjem epidemije spašavaju i turizam i ukupnu crnogorsku ekonomiju.
