Vodeći njemački naučnici predlažu vladi postupno ukidanje mjera za suzbijanje širenja koronavirusa, uključujući ponovno otvaranje škola, vrtića, restorana i trgovina te ukidanje zabrane putovanja.
– Njemačkoj vladi predlažemo sastavljanje plana postupnog povratka u normalno stanje – navodi se u listi preporuka koje je za Nacionalnu akademiju nauka Leopoldina sastavilo 26 naučnika iz različitih područja.
Preduvjet za to je zadržavanje broja novozaraženih na “niskom nivou” kako zdravstveni sistem ne bi bio preopterećen i održavanje higijene, sigurnog razmaka te obavezno korištenje zaštitnih maski u javnom prijevozu.
Savjetuju i “sistemsko praćenje” širenja zaraze, između ostalog i putem aplikacija.
Kancelarka Angela Merkel i premijeri saveznih pokrajina trebali bi se sastati u srijedu i razmotriti eventualno ublažavanje strogih mjera, koje traju do kraja sedmice.
Merkel je prošle sedmice izjavila kako će mišljenje naučnika iz Leopoldine odigrati “važnu ulogu” u donošenju odluka.
Faza korak po korak
Preporučuje se postupni prijelaz s trenutne situacije. Ovisno o trenutnom razvoju događaja, može se odlučiti o daljnjem popuštanju mjera, odgoditi ih ili, ako je potrebno, opet uvesti restrikcije (potonje bi, međutim, trebalo izbjegavati).
Upravljanje ovom fazom mora biti usko povezano s nadgledanjem razvoja pandemije i primjenom adekvatnih mjera zdravstvene politike. Ova promjena zahtijeva vrlo visok broj testova na virus. Ovi testovi trebaju se koristiti kao orijentir za ukidanje trenutno važećih zabrana (npr. policijskog sata) i mogu pomoći u odlučivanju o mjerama „lockdowna“ za određene poslove. Sljedeći koraci trebali bi se provoditi korak po korak, uvijek u skladu s navedenim mjerama opreza (koraci nisu nabrojeni hronološki):
– Društvene restrikcije druženja ljudi: U ovom području mogu se ukinuti početna ograničenja uz primjerene mjere zaštite (održavanje socijalne distance, nošenje maski za usta i nos). Mogu se dopustiti susreti manjih skupina ljudi s maskama za usta/nos, nakon čega slijedi daljnje opuštanje mjera. No, treba primijeniti stroge mjere, npr. prilikom posjeta rizičnim skupinama.
– Zdravstvena zaštita: Osim zdravstvenih ustanova, to uključuje i proizvodnju: od maski, vakcina, dezinficijensa, lijekova i još mnogo toga. Te aktivnosti moraju započeti brzo, jer već nedostaje zaštitne opreme, a nema vakcina.
– Početak proizvodnje u industriji te u preduzećima i uslugama povezanim s industrijom: Prvenstveno se to odnosi na kompanije kojima prijete teške posljedice po poslovanje zbog koronavirusa, kao i za one u kojima je relativno lako organizirati poštivanje svih higijenskih i sigurnosnih standarda, poput održavanja distance.
– Vrtići, jaslice, škole i fakulteti: Ta se područja mogu relativno brzo opet otvoriti. Mladi ljudi rijetko imaju teške simptome, a školovanje kod kuće smanjuje obrazovnu jednakost i ometa roditelje u odlasku na posao. Pored toga, online formate u obrazovnim ustanovama trebalo bi dalje razvijati tako da mogu nastaviti s radom ako se pandemija ponovno razbukta. Roditelji male djece obično nisu rizična skupina s obzirom na dob, ali mogu imati rizike zbog prethodnih bolesti, za što je potrebno unaprijed definirati procedure.
– Kultura, sportski događaji: Odlučujući parametar ovdje je veličina grupe – u početku samo manje grupe treba dopustiti. Sport se treba odvijati prvenstveno na otvorenom. Aktivnosti na igralištima i sportskim terenima mogu se brzo nastaviti ako se poštuju pravila udaljenosti i veličina grupe.
– Hoteli i restorani: Ove su djelatnosti posebno kritične zbog poštivanja pravila distance, što je često teško provesti. Također, tu je riječ o promjenjivoj klijenteli i velikoj fluktuaciji gostiju. Popuštanje mjera može biti samo vrlo pažljivo i kontrolirano.
– Putovanja i turizam: Ovdje je trenutno teško procijeniti posljedice, jer se u ovim djelatnostima infekcije mogu širiti na velike udaljenosti. Otvaranje treba obaviti vrlo pažljivo.
Podizanje higijenskih standarda
U svakom slučaju, kompanije, posebno u proizvodnom sektoru, trebale bi odmah početi poboljšavati svoje higijenske standarde kako bi se smanjio rizik od infekcije:
– Osnovna infrastruktura i sektori (energetika, snabdijevanje, hrana i ostale svakodnevne potrebe) su ionako otvorene. Njihova funkcionalnost mora biti osigurana, dodatni higijenski standardi su od iznimne važnosti.
– Higijenske standarde treba izmijeniti u svim sektorima gdje postoji rizik od infekcije slijedeći primjer standarda u bolnicama ili prehrambenoj industriji i trgovini. Prioritet otvaranju trebalo bi dati tamo gdje su ti standardi zadovoljeni.
– Sektori s visokim rizikom infekcije zasad bi trebali ostati zatvoreni. To su događanja s velikim brojem gledalaca, diskoteke, klubovi.
– Komplementarnost između sektora mora se uzeti u obzir. Naprimjer, mnogi ljudi s djecom ne mogu raditi ako su zatvoreni vrtići i škole.
– Sektori u kojima se uz pomoć digitalne tehnologije može organizirati rad od kuće, imaju manji prioritet kod otvaranja od onih gdje je to teško ili nemoguće.
Iako u načelu ujednačeni kriteriji pojednostavljuju postupak, mogu se stvoriti jake regionalne razlike tokom pandemije. U skladu s takvim regionalnim razlikama, mogu biti prikladne i različite mjere. Naprimjer:
– Regije s niskom stopom infekcije i nižim rizikom od infekcije i koje imaju manji potencijal za širenje vjerovatnije će se ranije otvoriti.
– Regije s boljom zdravstvenom zaštitom mogu se lakše otvoriti. Ako se tokom pandemije pokaže da su ljudi počeli razvijati imunitet, regije koje imaju velik broj ljudi s visokim nivoom stečenog imuniteta, brže će se otvarati.
