Vjosa Osmai ima jasnu viziju kako će ona i vlada voditi državu.
“Svaki zakon koji dođe u Skupštinu treba posmatrati kroz prizmu roda”, rekla je ona u intervjuu za Al Jazeeru, manje od mjesec dana nakon što je izabrana kao prva žena na poziciji predsjednice Skupštine Kosova.
Osmani je jedna od nove generacije političara koji su ušli na političku scenu u najmlađoj naciji Evrope, ulijevajući nadu koja je izgubljena tokom prethodnih vlada, predvođenih zapovjednicima bivše Oslobodilačke vojske Kosova i gdje su vladali korupcija i nepotizam.
Osim Osmani, još je pet žena imenovano na ministarske pozicije – u Ministarstvu za ekonomski razvoj, Ministarstvu pravde, Ministarstvu obrazovanja, Ministarstvu kulture i Ministarstvu lokalne samouprave. Nova Vlada dolazi nakon što je opozicioni političar Albin Kurti, vođa Pokreta Samoopredjeljenje (Vetevendosje), dobio najviše glasova i postao premijer.
‘To su hrabre žene s iskustvom’
Osmani je bila kandidatkinja Demokratskog saveza Kosova, stranke desnog centra, i za premijera, ali je bila druga, nakon Kurtija.
“Bio je prvi put da su ljudi otvoreno govorili ‘želimo žene'”, kazala je Igballe Rugova, izvršna direktorica Mreže žena Kosova, koja obuhvata više od 150 ženskih grupa i organizacija i govori u ime žena Kosova.
Imenovanje ovih šest žena na više liderske pozicije predstavlja najveći postotak žena u vladi od oslobođenja Kosova i kraja rata prije više od 20 godina.
“To su žene s iskustvom. To su hrabre žene”, kaže Rugova.
Ženske grupe i aktivistkinje nadaju se novoj eri promjene za 1,8 miliona državljana Kosova.
Pokret Samoopredjeljenje i Demokratski savez Kosova su formirali koaliciju podjele vlasti nakon prijevremenih izbora, koji su uslijedili poslije ostavke bivšeg premijera Ramusha Haradinaja, koji je pozvan na sud za ratne zločine u Hagu.
Rugova očekuje da će ova nova generacija žena u Vladi konačno adresirati aktuelne probleme u vezi roda, kao što su nasilje u porodici, zdravlje, nezaposlenost i obrazovanje.
Ekonomija je ključ za borbu protiv nasilja
Ukupno 18 posto žena na Kosovu dio je radne snage, prema institutu Riinvest, ekspertskoj organizaciji na Kosovu, što je najniža stopa u regiji i jedna od najnižih na svijetu. Osmani vjeruje da ovo predstavlja rodnu neravnopravnost i šteti ekonomiji.
“Zato se Vladin program, koji smo osmislili zajedno, fokusira mnogo na kreiranje takvih uslova za žene u našem društvu, da nađu posao i postanu ekonomski osnažene”, rekla je Osmani.
Rugova i članovi njene mreže nedavno su Osmani predstavile listu zahtjeva koje će ona, nadaju se, obraditi u svom mandatu, uključujući dodjeljivanje stalnog budžeta za skloništa za preživjele rodno-zasnovanog nasilja i za roditeljski dopust. Osmani je rekla da će se ona pobrinuti da nacionalni budžet uvijek uzme u obzir skloništa da se zaštite žene i djeca koji su žrtve nasilja.
“Zaista imam velike nade da će situacija početi polako mijenjati u pogledu razvoja ekonomije, jer je za mene razvoj ekonomije ključni za borbu protiv nasilja, za bolje zdravlje, život i obrazovanje”, rekla je Rugova o novoj Vladi.
U prethodnoj vladi je porodiljsko bolovanje izuzeto iz Zakona o radu i regulirano kroz zaseban zakon. Zbog izvještaja o lošem postupanju prema trudnim ili ženama na porodiljskom bolovanju, nova Vlada je najavila da će postaviti 400 inspektora iz Ministarstva rada da podnesu izvještaj o diskriminaciji. Ranije je bilo manje od 10 inspektora za cijelu državu.
‘Ovo je nezavisna Vlada koju smo izabrali’
Druga pitanja uključuju priznavanje preživjelih žrtava silovanja iz rata na Kosovu i napredak s njihovim dva desetljeća starim slučajevima protiv počinitelja. Do danas nijedan počinitelj nije pritvoren.
“Moramo raditi za pravdu. Isto je i s nestalim osobama – pravda je veoma važna da bismo imali mir”, kazala je Rugova.
Rugova se poziva na više od 1.600 ljudi koji su i dalje vode kao nestali tokom rata i najvjerovatnije su zakopani u masovnim grobnicama u Srbiji.
Nova ministrica pravde, 32-godišnja Albulena Haxhiu, već je odgovorila pozitivno na ova pitanja i susrela se s osobljem Ženske mreže Kosova o rodno zasnovanom nasilju.
“Osjećam da je ovo nezavisna Vlada koju smo izabrali. Oni sada slušaju i djeluju”, rekla je Rugova.
Druge feministice na Kosovu smatraju da ima još prostora za napredak.
“Naravno, to su sjajne vijesti, to je nešto što nismo vidjeli u prošlim vladama. Međutim, to nije mjesto na kojem je želimo i šta bismo voljeli vidjeti. Trideset posto zvuči dobro, ali ja mislim da bi naš cilj trebala biti ravnopravnost, što je 50 posto”, kazala je Eli Gashi, sociologinja, feministica i osnivačica Alter Habitusa – Instituta za studije društva i kulture u Prištini.
‘Borimo se za ravnopravnost spolova’
“Očigledno je da se njihov politički program fokusira na ravnopravnost i pravdu, ali tek se treba vidjeti šta će uraditi. Nadam se da će se pozabaviti tim pitanjima; da glas žena neće biti utišan izjavom da smo pozicionirali žene u Skupštinu i tu se stvar završava.”
Osmani je izgleda posvećena tome da donese promjene i novu perspektivu Vladi i za građane da povrate povjerenje u svoje institucije, posebno pravosudni sistem.
“Naprimjer, kada govorimo o održivom razvoju, energetskoj efikasnosti, kvalitetu zraka i pravu na pristup čistoj vodi za piće, mi, također, doprinosimo ravnopravnosti spolova, jer je danas jedna od glavnih bojazni majki, ne samo u Prištini, već i drugdje na Kosovu, užasan kvalitet zraka, što dovodi do smrti hiljada ljudi.”
Idući naprijed u sklopu četverogodišnjeg mandata, Osmani uviđa onaj dio posla koji joj je dodijeljen, njoj i novoj Vladi, ali neće odustati u jednom važnom segmentu:
“Vidjet ćete nas kako razgovaramo i borimo se za ravnopravnost spolova, bez obzira na to koje su teme aktuelne u Skupštini i Vladi”, zaključila je Osmani.
