Četvrtina miliona ljudiirom širom Balkana su još uvijek izbjeglice ili interno raseljena lica, 18 godina nakon sukoba 1991-1995. u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (BiH), ali vlade Balkana mogu zajednički riješiti problem izbjeglica u roku od pet godina, kažu stručnjaci.
Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora usuglasile su se o djelovanju kroz Projekat za trajnu brigu o izbjeglicama, koji je počeo u januaru, u cilju rješavanja problema izbjeglica, primarno podsticanjem inicijativa za obezbjeđivanje smještaja.
EU, OSCE i UN-ova Agencija za izbjeglice odvajaju za period do 2018. skoro 585 miliona eura finansijske pomoći.
Četiri zemlje prikupile su na regionalnoj donatorskoj konferenciji o izbjeglicama u aprilu prošle godine u Sarajevu 265 miliona eura, što je dovoljno za pomoć najugroženijoj grupi od 74.000 izbjeglica.
U BiH se utvrđuju prioriteti za prvu fazu programa i nudi trajan smještaj za oko 5.400 porodica, obnovom njihovih starih kuća, izgradnjom novih ili pružanjem smještaja kroz sistem socijalne zaštite, izjavio je Mario Nenadić, pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH.
“Do sad je na naš javni poziv, otvoren do 7. maja, s prijavama odgovorilo 3.000 porodica, što jamči da smo na pravom putu i vršimo procjenu stvarnih potreba,” izjavio je Nenadić.
Nenadić kaže da većina zahtjeva dolazi od izbjeglica iz Hrvatske i Srbije.
Tokom sukoba je iz BiH izbjeglo približno jedan milion lica, a dodatnih 1,2 miliona su bila interno raseljena lica.
Vladini podaci pokazuju da se preko milion lica vratilo kućama, te da je 47.000 porodica na listi čekanja za obnovu kuće. Skoro 113.000 lica u BiH još uvijek je raseljeno.
“U toku tih ogromnih pomjeranja populacije, broj ilegalno zauzetih objekata stigao je do broja 225.000. Mi smo uspjeli praktično sve vratiti nazad,” izjavio je Nenadić.
Mnogi Srbi raseljeni iz Hrvatske i BiH odlučili su ostati u Srbiji. Pomoć koju će Srbija dobiti ići će na stambeni smještaj za 45.000 izbjeglica.
Crna Gora iskoristit će svoj dio sredstava za izgradnju smještaja za 6.000 izbjeglica širom zemlje, dok Hrvatska predviđa izgradnju stambenih jedinica za preko 8.500 lica.
U Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH procjenjuju da je za završetak procesa povratka potrebno 700 miliona eura.
“Potrebno je, na osnovu revidirane strategije povratka, poduzeti ozbiljne korake i osigurati sredstva koja će omogućiti dobrovoljni povratak kako bi se ljudima koji su završili s procesom povratka pomoglo da ostanu u svojim kućama. Nažalost, izbjeglice koje se nisu uspjele integrirati u društvo ponovno odlaze,” izjavila je za SETimes Mirnula Zukić, predsjednica Udruženja za povratak.
To udruženje pomoglo je u povratku izbjeglica u preko 300.000 kuća. Neki, poput onih u selu Kozarac u blizini Prijedora, gdje su se vratile sve izbjeglice, integrirali su se u društvo otvaranjem farmi ili malih preduzeća.
“Općina Prijedor uložila je milione za razvoj kulturnog života, stvaranje bezbjedne sredine i bez ometanja vjerskog života. Međutim, problem su zapošljavanje i ulaganja, ali to je problem u cijeloj BiH,” kaže Zukićeva.
Zukićeva kaže da su oni koji se nisu mogli vratiti u svoje kuće prebačeni u privremene centre za kolektivni smještaj, koji su postali trajni stambeni prostor gdje još uvijek živi 7.500 lica.
“Kreditima od Razvojne banke Vijeća Evrope, mi ćemo osigurati potpuno zatvaranje kolektivnih centara i alternativnog smještaja u BiH u naredne tri godine,” kaže Nenadić.
