Uprkos usporenom povratku izbjeglica, kosovska vlada kaže da radi na tome da raseljenim licima pomogne u povratku kućama.
Loše stanje ekonomije na Kosovu, odsustvo projekata stambene pomoći, te ponekad i prijetnje nasiljem, sve su to faktori koji sprječavaju povratak ljudi. Međutim, kako kaže premijer Hashim Thaçi, vlada će nastaviti s pružanjem finansijske podrške inicijativama za povratka i reintegraciju manjina.
Thaçi je u Vijeću sigurnosti UN-a 22. marta izjavio da izgradnja kuća predstavlja jasan primjer kontinuisanih napora na zaštiti povratnika i osiguravanja pristojnih životnih uslova, nakon čega trebaju uslijediti zapošljavanje, zdravstvena njega i obrazovanje.
Vlada je tokom 2013. izgradila i popravila 76 kuća za povratnike širom Kosova i finalizirala 21 infrastrukturni projekat.
Preko 24.000 pripadnika manjina se dobrovoljno vratilo od 2000. godine, kako kaže Jo Hegenauer, šef misije UN-ove Agencije za izbjeglice u Prištini.
“Kako se procjenjuje, na Kosovu ima 17.600 interno raseljenih lica. Vrlo je važno stvarati uslove koji vode povratku na Kosovo svih zainteresiranih raseljenih lica,” izjavio je Hegenauer.
Uredi UNHCR-a u regionu identifikovali su dodatnih 3.000 pripadnika manjina koji žele ostvariti povratak, te se nadaju da će interes izraziti još njih.
Međutim, UNHCR je zapazio da manjak raspoloživog zemljišta za raseljena lica predstavlja još jednu prepreku, pošto mnoge izbjeglice žive od obrade zemlje i uzgoja stoke.
“Općine bi trebale uložiti dodatne napore na dodjeli zemljišta onima koji su raseljeni, a žele se vratiti na Kosovo,” kaže Hegenauer.
Rade Kitanović, 45-godišnji Srbin i poljoprivrednik, vratio se u svoje rodno selo Šilovo.
“Imam lijep i komforan stan u Vranju [u Srbiji] i otišao sam tamo živjeti 1999. godine, kad su srbijanska vojska i policija napustile Kosovo. Međutim, nisam tamo mogao živjeti. Nisam imao posla niti mogućnosti da ga pronađem,” izjavio je Kitanović.
Kitanović kaže i to da nije mogao bez svoje zemlje, poljoprivrede i uzgoja stoke.
“Potrošio sam godinu života i skoro sve što sam uštedio tek da bih shvatio da se moram vratiti u svoje selo,” kaže on. “Sad sam ponovno u Šilovu, proizvodim voće, povrće, mlijeko, sir … i prodajem ih na tržnici i Srbima i Albancima.”
Uprkos poteškoćama, vladini napori na pružanju pomoći povratnicima se nastavljaju.
Sastanak između kosovskog ministra unutrašnjih poslova Bajrama Rexhepija i crnogorskog ministra rada Predraga Boškovića 19. marta najnoviji je napor u pravcu unaprjeđivanja povratka.
Preko 10.000 Srba, Roma, Egipćana i Crnogoraca s Kosova raseljenih u Crnoj Gori nema lične dokumente ni iz jedne ni iz druge zemlje.
Ministri su se usuglasili da će se njima morati obezbijediti lični dokumenti kako bi se mogli vratiti na Kosovo. Crnogorske vlasti pripremit će spiskove svih onih koji potražuju državljanstvo Kosova, kako bi zemlja mogla izvršiti njihovu provjeru.
“Nakon toga će biti organizovan kolektivni povratak, kako bi ih se registrovalo,” izjavio je Bošković.
