Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski ponovio je danas, u svom prvom godišnjem govoru zastupnicima u makedonskom Sobranju, da je protiv promjene granica na Balkanu, prenosi agencija Beta. Ocijenio je da bi to Balkan “sigurno vratilo u rane devedesete, izazvalo tenzije i, najvjerovatnije, nove konflikte”.
“Budući da vrijeme na Balkanu, nažalost, teče sporije nego drugdje u svijetu, u nekim centrima svjetske moći razgovarano je o novim korekcijama granica na Balkanu, čak i o razmjeni ljudi i teritorija”, rekao je.
“Moj stav od početka je bio i ostaje taj da bi nas nova promjena balkanskih granica sigurno vratila nazad u rane 1990-e i izazvala tenzije, najvjerovatnije i konflikte.”
Regionalna stabilnost
Predsjednik Sjeverne Makedonije istakao je da je taj svoj stav iznio predsjedniku Srbije i premijeru Kosova, kao i svim stranim državnicima s kojima se sastajao.
“Rješenje za međunarodni status Kosova treba doprinijeti i učvrstiti regionalnu stabilnost i sigurnost”, rekao je Pendarovski.
Objasnio je kako smatra da “međunarodna zajednica, kao kontrolor cijelog tog procesa, mora bolje poznavati balkanske historijske specifičnosti i znati da je sigurnost svih država na Balkanu isprepletena”.
“Ne mogu vidjeti logiku u tome da riješite jedan problem, a istovremeno otvorite nekoliko drugih u istoj regiji”, istakao je.
Za male države, kao što je Sjeverna Makedonija, vanjskopolitički prioritet moraju biti dobrosusjedski odnosi, rekao je, navodeći da je bio u posjeti Albaniji i Srbiji i da će posjetiti ostale tri susjedne države.
Balkanski Beneluks
Govoreći o regionalnim inicijativama, rekao je da one ni u jednom slučaju ne trebaju biti shvaćene kao zamjena za evropske integracije nego samo kao instrument za bržu integraciju u Evropu.
“Da bi tzv. mini Schengen bio efikasan, mora obuhvatiti svih šest država zapadnog Balkana, a ne samo tri”, kazao je i dodao da isti stav ima i u vezi s nedavnom inicijativom, nazvanom “Balkanski Beneluks”, koja ima “drugu logiku za povezivanje država”.
Istakao je kako je uvjeren da u 21. stoljeću Balkanu nisu potrebne državne ideologije iz 19. i 20. stoljeća, odnosno “neka nova Jugoslavija” ili “balkanske alijanse koje će biti suprotstavljene”.
“Ako stvarno želimo bolji život, onda se moramo ujediniti po modelu Evrope poslije Drugog svjetskog rata: da pamtimo prošlost, ali da je ostavljamo u arhivama i razgovaramo o budućnosti.”
