Uprkos brojnim kontrolama koje su vršile institucije, pokvareni mesni proizvodi i meso konstantno su prisutni na kosovskom tržištu tokom godine, prenosi Koha.
Portparol Agencije za hranu i veterinarstvo Lamir Thaçi istakao je, da je samo ove godine uništeno oko 120 tona proizvoda životinjskog porijekla.
“U toku ove godine uništeno je oko 120 tona proizvoda životinjskog porijekla, uključujući meso i mesne proizvode, mlijeko i mliječne proizvode. Razlozi te mjere su različiti. Tokom kontrola veterinarskih inspektora, u slučajevima žalbi potrošača preduzimamo akcije provjere”, naglasio je portparol Agencije za hranu i veterinarstvo.
Većina mesa na Kosovu uvozi se iz različitih država, a uvozi više od 45 miliona tona mesa godišnje, od čega najviše govedina i živina, a uvezeno meso prolazi kroz brojne provjere, dok ne dođe do potrošača.
Najveća količina mesa se uvozi iz Brazila, oko 18 miliona tona, na drugom mjestu su Sjedinjene Američke Države, odakle se uvozi oko 7,5 miliona, dok se iz Velike Britanije uvozi oko 4,5 miliona.
Veterinarski inspektor Gazmend Brestovci, istakao je, da se ukoliko postoji sumnja u kvalitet, to meso odmah uništava, bez obzira o kojoj količini je riječ.
“Naš posao je da kontrolišemo svaki segment, od dokumentacije, fizičkih kontrola, do laboratorijskih analiza, kako bismo bili potpuni sigurni u kvalitet mesa”, naglasio je Brestovci.
Međutim, građani se ipak ne osjećaju sigurno u pogledu mesnih proizvoda i strahuju za kvalitet mesa koji se prodaje u raznim prodavnicama, navodi se u tekstu.
Nafie Saljihu iz Prištine istakla je, da je uplašena zbog vijesti o ogromnoj količini mesa koja je uništena.
“Zaista se plašimo. Nikada ne kupujemo meso iz uvoza, već samo sa Kosova”, poručila je Saljihu.
Sektor proizvodnje i prerade mesa na Kosovu porastao je poslednjih godina, ali uprkos tome, ne zadovoljava potražnju na tržištu.
Već godinama Ministarstvo poljoprivrede na Kosovu primjenjuje šeme subvencija za poljoprivrednike, koji su uključeni u uzgoj stoke i proizvodnju poljoprivrednih proizvoda.
Poljoprivrednici su te sisteme više puta kritikovali jer, kako su istakli, subvencije su male i ne pružaju im održivost i veću proizvodnju.
