S mjesec dana zakašnjenja, nova Evropska komisija s prvom ženom na svom čelu od osnivanja Evropske unije, u srijedu tačno u podne isposlovala je ubjedljivu većinu glasova evropskih parlamentaraca. Od 707 poslanika 461. ih je glasalo za, 157 protiv, a 89 je bilo suzdržano.
Takav ishod glasanja za „vrlo ambicioznu, proevropski motiviranu i hrabru Komisiju“, kako su je opisali nova predsjednica Ursula von der Leyen (Njemačka) i većina evropskih zastupnika, mogao se naslutiti već nakon prvih uvodnih rečenica kojima je započelo uobičajeno predstavljanje Kolegija od 27 odabranih povjerenika u kojem će, zbog britanskog ‘hoću-neću’ u vezi s Brexitom, jedna stolica ostati upražnjena sve do konačne odluke o odlasku ili sve šire priželjkivanog ostanka Ujedinjenog Kraljevstva u Uniji.
Podsjetivši na događaje od prije trideset godina „kada su građani svih uzrasta, zanimanja i političkih uvjerenja, tog 27. novembra 1989. godine tačno u podne, od Bratislave do Praga, u srcu ‘Baršunaste revolucije’, napustili svoje građanske dužnosti i obaveze da bi sudjelovali u prekrasnom mirovnom talasu hrabrosti, slobode i jedinstva…
„Ulice centralnoevropskih gradova su bile tada ispunjene plesom i nadom, a historijski dvosatni opšti štrajk je za sve tadašnje i kasnije generacije bio i ostao oličenje i srž svega onoga što je Evropa oduvijek trebala: trebala je ujedinjenu i složnu Evropsku uniju, a Evropska unija je trebala Evropu mira, zajedništva i sloge… Današnji dan, 27. novembar 2019. označava početak nove Evrope“, entuzijastično je uskliknula Von der Leyen iznudivši prvi zaglušujujući pljesak upravo onih koji su davali završnu ocjenu za petogodišnji program rada njene „geopolitički ustorojene Komisije“ i za tim njenih najbližih saradnica i saradnika koji je „rodno gotovo u potpunosti ujednačen na pola-pola muškaraca i žena, što također ni jednoj dosadašnjoj Komisiji nije uspijevalo“.
Evropski tim nade i uspjeha
„Podsjećanje na taj dvosatni opšti štrajk i građanski pohod ka demokratiji, vladavini prava, slobodi i pravdi u zemljama centralne Evrope“, rekla je Von der Leyen, „za mene je u pripremi ovaj nastup pred parlamentom Evrope značilo podsjećanje na sve one iskonske vrijednosti vizionarskog projekta Evropske unije. I tada sam kao i danas bila uvjerena da naše temeljne vrijednosti nisu samo u strankama i političkom pluralizmu, u dnevnoj politici, uredbama i regulativama, u slobodnom tržištu i jedinstvenoj valuti. Naša snaga je u ljudima koji su bili i jesu ujedinjeni u težnjama za svojom slobodom i slobodom drugih, za poštovanjem svojih vrijednosti i vrijednosti drugih. To je danas našoj generaciji, kao što je ‘Baršunasta revolucija’ prije 30 godina bila onim generacijama, garancija da smo spremni da u narednih pet godina ostvarimo transformaciju Evropske unije koja će dodirnuti svaki dio naše ekonomije i evropskog društva. Uradit ćemo to ne zbog toga što su takve sveobuhvatne reforme jednostavne i bezbolne, već zato što vjerujemo u budućnost Evropske unije za koju su transformacije sastavni dio njene suštine.“
Govoreći o svom reformističkom timu „koji jedva čeka da se uhvati u koštac s izazovima“, Von der Leyen je rekla da se, birajući svoje saradnice i saradnike, odlučila za nastavnike, poljoprivrednike, ljekare, bivše ministre, gradonačelnike, diplomate, inženjere i iskusne poduzetnike. „Imam u timu one koji su rođeni prije nego što je Berlinski zid izgrađen, kao i one koji su rođeni nakon što je ovaj politički betonski bedem porušen. Imamo onih koji su rođeni u diktaturama i onih koji su se rodili u zemljama koje su nas dovele do današnje Evropske unije“, obrazložila je ambiciozna Von der Leyen generacijsku, geopolitčku i stručno-zanatsku strukturu nove Komisije zaključivši da će s ponosom i elanom predvoditi „evropski tim nade i uspjeha“, najmanje u narednih pet godina.
Iako će, kako je rekla, svaki član Komisije biti samostalan u upravljanju svojim tematskim područjima, novi Kabinet će biti složan i odlučan u kreiranju bolje Evrope za sve građane, bez obzira kada je koja članica pristupila Uniji. „Svi u EU i u Evropi moramo biti jednaki“, poručila je Von der Leyen.
EU i Zapadni Balkan: zajednička historija, kultura i sudbina
Podsjećajući da je „svijet uznemiren i zaplašen za svoju budućnost“, da je „preveliki broj sila koje znaju samo jezik unilateralizma i konfrontacija“, te da je globalnoj zajednici „liderstvo EU potrebnije nego ikad“ – predsjednica snažno proevropski motivirane Komisije je pojasnila da Evropsku uniju u bliskoj budućnosti vidi kao odgovornu globalnu silu pozitivnih promjena, mira i pravednosti.
„Moramo pokazati našim partnerima u Ujedinjenim nacijama da se mogu osloniti na nas, jer ćemo se snažnije nego ikad do sad zalagati za multilateralizam. Našim prijateljima na Zapadnom Balkanu moramo djelima, a ne riječima, dokazati da živimo u zajedništvu, da imamo istu historiju, kulturu i viziju, te da ćemo zajedno i ujedinjeni dijeliti i zajedničku sudbinu. To je ono što i evropski građani od nas traže i očekuju. Zato ćemo ulagati u savezništva, podržavat ćemo koalicije i saveze koji štite evropske vrijednosti, podržavat ćemo interese Evrope i njenih građana kroz otvorenu i pravednu trgovinu. Osnaživat ćemo naše partnere kroz poštenu i fer saradnju, jer samo snažni partneri osnažuju i Evropsku uniju. Naša vrata za sve zemlje Zapadnog Balkana ostaju širom otvorena“, poručila je Von der Leyen, što su zastupnici EP pozdravili dugim aplauzom.
Aludirajući na sve vruće političke debate o EU-NATO odnosima, Von der Leyen je naglasila da „EU dijeli istu sudbinu i sa transatlantskim partnerima, iako su problemi u nekim oblastima te saradnje nesumnjivi“.
„Naše međusobne veze i sudbine su preživjele test vremena: dok mi ovdje o tome danas govorimo, milioni studenata, naučnih radnika, poduzetnika, umjetnika i sportista gradi i razvija milijarde međusobnih prijateljstava, poslovnih kontakata, naučnih projekata i nepreglednu mrežu drugih finih niti koje nas povezuju jače i bolje od bilo koje tačke neslaganja i nesporazuma.“ Dodala je, ipak, da to ne sprečava EU u ‘ispredanju niti’ niti za vlastitu odbranu pogotovo nakon što je Amerika pokazala da nije pouzdan oslonac.
Za uspjehe su potrebni hrabri
U nadahnutom i emotivnom govoru, predsjednica Komisije je podsjetila da su najveća evropska postignuća ostvarivana onda kada su lideri Evropske unije bili najhrabriji: „kada smo se nakon dva najtragičnija rata na tlu Evrope i svijeta opredijelili za mir i prosperitet; kada smo stvarali najveće jedinstveno tržište na Planeti; kada smo se odlučili za jedinstvenu valuti, a Evropsku uniju proširili i na one zemlje koje su predugo bile u zonama interesa drugih velikih igrača i ideologija.“
U posljednje vrijeme su, rekla je, u fokusu bile, i sada su, različite globalne krize koje su se nizale jedna za drugom, što je Evropsku uniju dodatno obavezivalo da očuva svoju solidarnost i jedinstvo u čemu je i uspjela.
„Uprkos krizi vlastitog identiteta, unipolarizmu i protekcionističkoj trgovinskoj politici SAD-a i nepredvidljivosti globalnih kretanja, Evropska unija moža biti ponosna na ono što jeste danas: velesila na svjetskom tržištu; prva po izvozu roba i usluga; najveći izvor i odredište za ulaganja; jedna trećina svjetske proizvodnje svemirskih satelita evropskog je porijekla, kao i više od 40 odsto patenata za obnovljivu energiju. Evropa ima razloga da bude svjesna svojih vrijednosti“, poručila je iz prepune parlamentarne dvorane u Strazburu.
Prioriteti
Borba protiv migracija u njihovom korijenu umjesto posljedično, reforma politike azila i slamanje sve okrutnijeg modela poslovanja organiziranih kriminalnih grupa i krijumčara ljudima; socijalno-tržišna, konkurentna i održiva ekonomija; završetak monetarne reforme i bankarskog sistema; preuzimanje inicijative u sektorima digitalizacije, robotike i umjetne inteligencije; naučnoistraživački rad i inovacije; obrazovanje za kontinuiranu informatičku revoluciju; zaštita digitalnog identiteta i sajber-sigurnost građana; njegovanje empatije i kreativnosti kao temeljnih odlika plemenitih ljudskih bića…samo je dio obaveza koje je pred novu Komisiju postavila njena nadahnuta predsjednica.
Ako postoji ijedno područje u svijetu u kojem je potrebno evropsko liderstvo bez zadrške, to su klimatske promjene i očuvanje Planete. Svi sudionici u parlamentarnoj debati su se složili da je riječ o egzistencijalnom pitanju za cijeli svijet: 85 posto ljudi koji su u krajnjem siromaštvu živi u 20 zemalja koje su najranjivije klimatskim promjenama; Venecija je već danima poplavljena; Portugalom bijesne požari; žetve su zadnjih godina prepolovljene zbog suša i poplava.
Nikada ovakve ekstremne reakcije prirode nisu bile toliko česte i intenzivne. Voz kojim bi neke skorašnje generacije mogle stići do ‘smaka svijeta’ na predzadnjoj je stanici, upozorili su evropski zastupnici odobravajući do sada najambiciozniji ekološki plan Evropske komisije.
Od 168,7 milijardi eura budžeta za narednu godinu, za borbu protiv klimatskih promjena namijenjeno je čak 21 odsto, a ‘Evropski zeleni plan’ je označen novom strategijom ekonomskog rasta i sveukupnog društvenog progresa do sredine ovog stoljeća. Do tada bi EU trebala postati ‘ugljično neutralna’, odnosno prvo područje u svijetu bez vještačkih zagađivača.
Plan je da EU u toj oblasti još odlučnije uspostavlja norme na globalnom nivou, da finansiranje ekološke održivosti bude ugrađeno “u svaki djelić“ budućih budžetskih ulaganja, te da se u svim trgovinskim sporazumima bez obzira na koga se odnosili, vodi računa i o zelenom održivom razvoju. „EU ima dužnost i moć da i na ovom ‘bojnom polju’ bude predvodnik, a nova Komisija se neće bojati govoriti jezikom samouvjerenosti“, zaključila je Von der Leyen.
Izvana zelena, iznutra crvena
Iako je tokom rasprave bilo prigovora da je ova Komisija kao i Jean-Claude Junckerova programski i kadrovski dominantno neoliberalna, globalistička, antisocijalna i politička, ubjedljiva većina evropskih parlamentaraca je glasalo „za“ iz uvjerenja da se radi o Kabinetu koji je izvana zelena (ekološki usmjeren), a iznutra crven (socijalno-pravedan), koji uliva povjerenje, nudi hrabru i inovativnu evropsku politiku, te koji ima rješenja za održivi ekonomski rast zasnovan na znanju i tehnološkoj evolutivnosti.
Da li je Evropska unija doista na prekretnici kao što vjeruje predsjednica nove Komisije i većina evropskih zastupnika, uskoro će se vidjeti. Prvi ohrabrujući signali su stigli samo nekoliko sati nakon što je Komisija krenula na posao: isti parlamentarci su izglasali budžet EU za narednu godinu s povećanjem ulaganja sredstava upravo za borbu protiv klimatskih promjena, zaštitu evropskih granica, istraživanja, razmjenu znanja i obrazovanje za novo doba.
Ostaje da se vidi kakva će biti sudbina novog sedmogodišnjeg finansijskog plana za razdoblje 2021. – 2027. godina. O tome se trenutno vode teški pregovori s Velikom Britanijom. Dok Evropska komisija insistira na britanskom sudjelovanju u zajedničkom budžetu sve dok Brexit-trakavica ne bude okončana, vlada u Londonu i dalje vjeruje da će razlaz biti skončan zadnjeg dana januara naredne godine kako je i dogovoreno.
Ako tako bude, evropska kasa će za oko 12 milijardi eura biti praznija već naredne godine. A ‘prazna puška ne puca’.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
