Izvršna direktorka “Nju perspektiv” Džoana Hanson, u ekskluzivnom intervjuu za Gazeta Ekpres, govorila je o mogućnostima u dijalogu za normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije.
Hanson, koja je prethodno radila kao istraživač u Ministarstvu spoljnih poslova Velike Britanije, kaže da postoji mogućnost da se postigne sporazum pomjeranjem granica, ali postavlja pitanje da li bi takav dogovor mogao biti prihvatljiv za Evropsku uniju.
Kako komentarišete imenovanje Metjua Palmera specijalnim izaslanikom SAD za Balkan, i smatrate li to signalom da Vašington želi da rješi problem između Kosova i Srbije do leta 2020. godine?
Dobro je vidjeti da imenovanjem Palmera Sjedinjene Države posvećuju kosovskoj problematici posebnu pažnju. Sjedinjene Države usko su sarađivale s EU tokom procesa dijaloga. Iako je američka politika u posljednje vrijeme postala sve istaknutija, nije uvijek bilo jasno odražava li to američko mišljenje. Međunarodni zvaničnici generalno žele rješenje odnosa između Kosova i Srbije što prije, ali to ne znači da su postavili rokove u svom pristupu.
Da li još uvijek postoji mogućnost razmjene teritorija kao konačno rješenje između Kosova i Srbije?
Uvijek postoji mogućnost da se postigne neki oblik teritorijalnog sporazuma između Kosova i Srbije, mada unutar država, kao što znamo, postoji veliko protivljenje tome. Pitanje je da li bi takav sporazum bio prihvatljiv za međunarodne zvaničnike i međunarodne institucije, posebno za EU. I Kosovo i Srbija traže članstvo u EU.
Šta nam možete reći o ulozi Njemačke i Evropske unije. Da li nemačke aktivnosti u dijalogu vidite kao revanš američkim aktivnostima?
Politika treba da bude proces sa pažljivim pristupom. Njemačka i Angela Merkel igrale su vodeću, konstruktivnu i održivu ulogu tokom posljednjih deset godina u otvaranju i nastavku dijaloga. Stav Angele Merkel o nedozvoljavanju promjene granica odražava poslijeratni evropski stav. Oni su već ostavili svoje tragove. Predsjednik Vučić se posebno obratio njima u svojim govorima.
O modelu “dvije Njemačke”, mislite li da je to izvodljiv prijedlog?
Volfgang Išinger je pokušao da predstavi model dvije Njemačke u svojim razgovorima tokom pregovora Trojke 2007. godine. To je model koji se često izlaže. On poziva na istinsku političku volju obje strane i stavljanje istorije na stranu. Pokazao se funkcionalan za dvije Njemačke u vrijeme kada je Njemačka Demokratska Republika bila dio komunističkog bloka za vrijeme hladnog rata. Ovo otvara određena pitanja u vremenu kada Kosovo i Srbija imaju težnju za članstvom u EU i prihvatanje evropskih vrijednosti, vrijednosti koje Evropu doživljavaju kao zajednicu država koje postoje zajedno, a koje međusobno priznaju ljudska i građanska prava svojih građana.
Prema vašem mišljenju, kako bi izgledalo konačno rješenje između Kosova i Srbije?
Mislim da je Briselski sporazum iz 2013. bio efikasna osnova za odnose Kosova i Srbije. On mora biti sproveden u potpunosti i i treba da se okonča put dviju država ka članstvu u EU. To je bio jedan od ciljeva sporazuma. Ovo bi uključivalo i međusobno priznavanje u odgovarajuće vrijeme. Mislim da nijedno novo pitanje ne bi trebalo da bude uključeno u pregovore. Moramo biti strpljivi, diplomatiji je potrebno vremena. Državni lideri trebaju pažljivo procjeniti njihove reakcije i rječnik i da imaju na umu da se razumijevanje i dogovor tiču poboljšanja života građana i izgradnji povjerenja između dviju država i zajednica na Kosovu.
