Ove godine je SAD u više navrata dospio na svjetske naslovnice zbog niza masovnih pucnjava. Prema Arhivi oružanog nasilja, od početka godine do 6. avgusta u SAD-u su se desila 253 takva incidenta, što je u prosjeku više od pucnjave dnevno.
U najnovijim oružanim masakrima koji su se desili u toku jedne krvave sedmice, trojica bijelih napadača koristili su oružje vojnog kalibra da ubiju ukupno 34 osobe, uglavnom tamnije puti.
Dvadesetosmog jula je Santino William Legan (19), otvorio vatru na festivalu u Gilroyu u Kaliforniji i ubio troje ljudi u činu koje federalne vlasti istražuju kao domaći terorizam. Za njega kažu da ima bjelačke supremacističke stavove i na društvenim mrežama je pisao o ekstremističkoj knjizi iz 1890. Might is Right (Moć je ispravna).
Trećeg avgusta je bijeli supremacist Patrick Crusius (21) ubio 22 osobe i ranio desetke u Walmartu u El Pasu u Teksasu, što je najgori masakr nad Latinoamerikancima u ovoj državi.
U svom antiimigrantskom i rasističkom manifestu koji je objavio online, osudio je „hispano invaziju na Teksas“ i hvalio autora masakra u džamiji na Novom Zelandu. Crusius je na društvenim mrežama favorizirao protrumpovski hešteg #BuilTheWall (izgradimo zid) i objavio je fotografiju na kojoj je pomoću svog oružja ispisao „Trump“.
U SAD više oružja nego ljudi
Kasnije tog istog dana Connor Betts (24) je upotrijebio automatsku pušku kapaciteta 100 metaka da ubije deset osoba, od kojih je šest crnaca, u Daytonu u Ohiju. Prema podacima FBI-ja, istraživao je „nasilne ideologije“ prije pucnjave.
Zagovornici nedjelovanja na polju kontrole oružje ponudili su još jednom prazne „misli i molitve“ i insistirali su na tome da je problem s oružjem u Americi rezultat neliječenih psihičkih bolesti ili video igrica. Međutim, istraživanje pokazuje da su samo 3 posto nasilnih zločina počinili ljudi sa psihičkim oboljenjima, za koje je zapravo veća vjerovatnoća da će postati žrtve nego počinitelji.
U međuvremenu, Japan je predvodnik u svijetu po prihodu od video igrica, a ipak ima samo nekoliko ubistava godišnje, za razliku od 40 000 ubistava u SAD-u.
SAD stoji sam među nacijama svijeta kao globalni lider koji odudara od ostalih u širenju naoružanja civila i masovnim pucnjavama. Iako Amerika ne treba i ne smije nastaviti ovim neodrživim putem ka samoponištenju, nužno je razumjeti kako je uopšte ova „zemlja slobodnih“ postala najnaoružanija nacija na planeti.
Ludilo američkog oružanog nasilja raste zahvaljujući smrtonosnoj kombinaciji tri sastojka: prvi je gotovo neograničen pristup oružju, koji je bez premca u svijetu. Drugi je korupcija među izabranim zvaničnicima koji primaju donacije od oružanog lobija da provode neodgovorno slabe zakone o oružju. Treći faktor je nespremnost američkog društva da se pozabavi rasizmom, i odbijanje američkog vođstva da se suprotstavi ulozi bjelačkog supremacističkog domaćeg terorizma kao krajnjoj prijetnji naciji i sve većem, globalnom problemu.
Londonska organizacija za ljudska prava Amnesty International izdala je upozorenje putnicima za SAD, savjetujući da vlada nije voljna zaštiti ljude od oružanog nasilja i da „Ljudi u SAD-u ne mogu razumno očekivati da budu zaštićeni – nemoguće je garantovati da nećete biti upucani.“
Prema Institutu Brookings „Oružano je nasilje u Americi postala vanredna situacija za nacionalnu sigurnost“, a broj Amerikanaca ubijenih u oružanim napadima u protekle dvije decenije može parirati broju američkih vojnih smrti od Prvog svjetskog rata.
Više je oružja nego ljudi u SAD-u, državi u kojoj živi pet posto svjetske populacije, a u kojoj je 45 posto sveg oružja u privatnom vlasništvu na svijetu. Vatreno oružje je drugi vodeći uzrok smrti za djecu i tinejdžere u SAD-u, i vodeći uzrok smrti za crne mlade, dok je blizu milion žena upucao partner.
Deset saveznih američkih država sa najvišim stopama oružanog nasilja imaju neke od najslabijih oružanih regulativa u naciji.
Restrikcije na posjedovanje oružja i istraživanje federalne vlade o oružanom nasilju kao problemu javnog zdravstva ometeni su zbog korupcije u američkom političkom sistemu, i moći oružanog lobija koji plaća političarima da djeluju u njegovom interesu.
Na stranu njena trenutna unutrašnja previranja i navodne veze s Rusijom, Nacionalno udruženja za vatreno oružje (NRA) i dalje troši milione dolara da promovira svoje interese. U 2016. NRA je dala 30 miliona dolara da pomogne izbor Donalda Trumpa; u mjesecima prije najnovijih masovnih pucnjava, NRA je potrošila 1,6 miliona dolara lobirajući u američkom Kongresu protiv zakona koji zahtijevaju strožije provjere prošlosti vlasnika oružja.
Suočavanje sa prvim grijehom
Zakon o dvostranačkoj univerzalnoj provjeri prošlosti koji je prošao u Zastupničkom domu, zapeo je u Senatu, čiji je lider većine senator Mitch McConnell primio 1,26 miliona dolara donacija od NRA.
NRA je podržala „ostani na svom mjestu“ zakone smrtonosne sile koji ohrabruju rasno nasilje i koji se protive svim restrikcijama na oružje; lobirala je za reinterpretaciju Drugog amandmana američkog Ustava što bi omogućilo gotovo neograničeno pravo pojedinca da nosi oružje.
Ovo se dešava u naciji u kojoj su bijeli ljudi živjeli i umirali od pištolja. Pištolj je upravljao genocidom nad starosjediocima i poroboljavanjem afričkog naroda, i omogućio je bijelcima da kradu zemlju i preuzmu kontrolu. Oduzmite im oružje i mit bjelačke nadmoći počinje se urušavati.
Amerikanci se bore da se suoče sa svojim prvim grijehom rasizma u vrijeme naoružane bjelačke nadmoći, kada domaći terorizam sa licem bijelog muškarca predstavlja najveću prijetnju po njihove živote. Domaći bijeli nacionalisti odgovorni su za većinu terorističkog nasilja i za većinu od 850 terorističkih slučjaeva koje federalne vlasti istražuju.
Desničarski ekstremisti infiltriraju se u policiju i vojsku i prolaze paravojnu obuku. Međutim, u rasističkom, islamofobnom društvu u kojem bijeli muškarci dominiraju federalnim istragama i medijskim izvještajima, terorizam je predstavljen kao poduhvat označen bojom u koji se samo ljudi tamnije puti, muslimani i stranci uključuju.
Da ih sve nadmaši, sada imamo bijelog predsjednika nacionalistu koji podstiče rasno nasilje protiv imigranata latino porijekla, muslimana, Jevreja, crnaca i drugih. Trump, koji je eliminisao sredstava za borbu protiv bjelačkog supremacističkog nasilja i provodio politike da profitira na strahu bijelaca da će ih zamijeniti ljudi tamnije puti, inspiriše svoje sljedbenike da čine nasilje i masovna ubistva protiv navedenih grupa na ulicama.
Dok razmišljamo o stotoj godišnjici Crvenog ljeta iz 1919, kada su bijele rulje progonile i linčovale stotine crnaca širom Amerike i spalile crne zajednice, jasno je da se SAD nije pozabavio svojom smrtonosnom mješavinom rasizma, korupcije i širenja oružja, i kao rezultat žanje oluju.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
