Na specijalnoj parlamentarnoj sjednici prošle nedjelje predsjednik Aleksandar Vučić je, govoreći pred poslanicima, rekao da je Srbija izgubila kontrolu na Kosovu, a oni koju su upoznati sa situacijom na terenu svjesni su ove činjenice već duži niz godina.
Većina zapadnih političara očekuje od Vučića da prizna nezavisnost Kosova i guraju stvari u tom smjeru, jer je činjenica da on ima jačinu i podršku dovoljnu među glasačima da to i iznese. Da li će Vučić imati hrabrosti da iskoristi istorijsku priliku i ulogu u procesu onoga što bi bio zaista početak pomirenja Beograda i Prištine – pitanje je, na koje Zapad misli da je odgovor pozitivan.
Izvršni potpredsjednik Atlantskog savjeta Dejmon Vilson, koji je nedavno boravio na Kosovu i u Srbiji, kaže da je predsjednik Vučić imao vrlo poštenu i otvorenu konverzaciju o Kosovu sa srpskim narodom i da je trebalo mnogo hrabrosti da kaže istinu o jako teškim problemima.
„Zaista izvanredan govor i poruka da je vrijeme da se suočmo sa gorkom istinom, prije nego sa lažima. Ja mislim da je to bilo u cilju pripreme srpskog naroda da prihvate priliku i shvate korist koja bi došla od pozitivnog rezultata dijaloga. Srbija ne kontroliše Kosovo, to je poenta. Zato mislim da su teški razgovori koje je Vučić imao sa parlamentom i sa javnošću, da je to u interesu Srbije da se suoči sa realnošću i pomiri se sa njom, da bi mogla da se koncentriše na svoju budućnost, ekonomiju, obrazovanje, na mlade,“ kaže Vilson za Glas Amerike.
Vlasnik i glavni odgovorni urednik TV Mir u Leposaviću, Nenad Radosavljević navodi da je kontrola izgubljena onda kada su intergrisane institucije na Sjeveru Kosova, a da je taj proces trajao godinama.
„To je jedan izveštaj koji u suštinski ništa ne znači, jer on to sada, poslije šest godina, kaže ljudima kojima je obećavao da će poništiti sve one sporazume koju su postignuti od strane vlasti prije njega i vratiti sve na početnu poziciju. To je negdje sada razočarenje za svakoga onoga ko je slobodomisleći na Kosovu. To je izdaja obećanja. To što Srbija nema nikakvu kontrolu na Kosovu je posljedica najviše onoga što je za ovih šest godina činjeno kao ustupci, a pritom se u kontra smjeru nije ništa učinilo,” kaže Radosavljević.
Na pitanje da li je Vučić taj koji će priznati Kosovo i paradoksalno, posle svih kritika njegove vladavine, omogućiti Srbiji da gradi budućnost, Vilson navodi slučaj makedonskog premijera Zorana Zaeva.
„Dobili smo Prespanski spporazum samo zbog odlučnosti gospodina Zaeva da ostane fokusiran i da donese ishod. Ne možete biti ambivalentni kada pokušavate da postignete istorijsko pomirenje. Za to je potrebno odlučno vođstvo i posvećenost, takođe i fokusiranost na to šta je najbolje za zemlju. Potrebno je hrabro vođstvo. To nam je donijelo Prespanski sporazum, a to je ono što će nam donijeti ishod između Beograda i Prištine,“ uvjeren je Vilson.
Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) kaže da nije nikakva novost da Srbija nema efektivnu kontrolu nad teritorijom Kosova, ali da je to je potrebno „ponoviti pred narodnim poslanicima, da znaju da se briselskim dijalogom i implementacijom Briselskog sporazuma, ipak pokušava, osigurati veći uticaj Srbije na Kosovu“.
„Moramo biti svjesni činjenice, da ustav Kosova omogućava puno toga srpskoj zajednici ukoliko bi se poštivao, u mnogim aspektima i pozitivnu diskriminaciju. Zbog toga međunarodna zajednica, prije svega, SAD moraju čvrsto stajati iza svega potpisanog između zvaničnog Beograda i Prištine i poštovanju ustavnih i zakonskih rješenja koja se odnose, ne samo na srpsku zajednicu, nego i na sve građane Kosova. Srbija u svakom slučaju ima šansu da još uvijek nešto dobije i to je poruka Aleksandra Vučića,“ mišljenja je direktor instituta iz Ljubljane.
Evropska unija je posle izbora za parlament u svojim poslovima, te se ne očekuje brza reakcija od glomazne administracije koja tek treba da stupi u funkciju. S obzirom da su američki izbori sljedeće godine, postojeća administracija ima priliku da do kraja godine ubrza proces kosovskog pitanja, ali kako stvari stoje, ni vlasti u Beogradu, ali ni u Prištini neće htjeti da riješe tako lako pitanje koje im na dnevnom nivou postiže lake političke poene.
U slučaju da se ne dođe do nekog sporazuma u ovoj godini, političari u Srbiji i na Kosovu su mirni barem narednih dvije godine u svojim foteljama.
„Sam Briselski sporazum omogućava puno toga, ukoliko bi potpisnici sporazuma radili na njegovoj implementaciji. Potpuno je jasno, da EU nije u stanju implementirati niti izvršiti pritisak na vlasti u Prištini da implementiraju sporazum. To se najbolje vidi kroz nemogućnost ukidanja taksi, koje je su uvedene za robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine.” Radi se o kršenju međunarodnog sporazuma, kaže Bećirović i dodaje:
“U pozadini svih dešavanja je, da ne dođe do konačnog sporazuma i da dođe do destabilizacije, a pri tome je Aleksandar Vučić kolateralna šteta. Postoje snage u Srbiji i na Kosovu, ali i jednog dijela međunarodne zajednice, koji su snažni protivnici bilo kakvog sporazuma,“ kaže na kraju direktor IFIMES-a.
