Domaći i strani mediji često koriste pojam „Balkanska krijumčarska ruta“, koji je posebno aktuelan posljednjih godina kako su intenzivirana dva globalna problema – terorizam i migracije.
Izvještaji Odjela za narkotike Ujedinjenih nacija (UNODC), kao i Interpola i Europola, te američkih i drugih međunarodnih organizacija i dalje jasno ukazuju da je balkanska krijumčarska ruta jedna od najfrekventnijih i najeksploatisanijih krijumčarskih ruta u svijetu. Takođe, policijske agencije država preko kojih se krijumčare razne zabranjene ili visokooporezovane robe, vrlo često izvještavaju o akcijama presijecanja krijumčarenja nelegalnih roba, a u posljednje vrijeme je zastupljeno i krijumčarenje ljudi (uglavnom migranata).
Roba koja se najčešće krijumčari su žestoka pića, cigarete, tekstil… Ipak, najunosnija zarada je na drogama, oružju, trgovini ljudima i organima te trgovini umjetninama.
Marija Đorić, stručnjak za sigurnost i gostujuća profesorica na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, te vanredna profesorica na Fakultetu za medije i komunikacije i naučna saradnica na Institutu za političke studije u Beogradu, smatra da EU treba finalizirati sigurnosne sporazume sa zemljama zapadnog Balkana, koji uključuju i tehničku podršku, kako bi se situacija na terenu bolje koordinirala, jer nam je to svima u zajedničkom interesu. Na taj način, dodaje, bila bi stavljena pod kontrolu i zapadnobalkanska krijumčarska ruta, što je realno izvodljivo obzirom da se danas u svijetu kao zaštitna mjera koriste napredna informaciono-vizuelna tehnološka sredstva za praćenje terena.
Manjak saradnje pogoduje kriminalcima
Sigurnosni stručnjaci su jedinstveni u stavu da je balkanska krijumčarska ruta funkcionisala i opstala bez obzira na historijska dešavanja na ovim prostorima, što govori da kriminalci ne poznaju granice i da će ova krijumčarska ruta postojati i dalje. Ovisno o aktuelnim globalnim dešavanjima, moguće da se mijenja intenzitet, vrste roba ili načini krijumčarenja, ali teško da može doći do promjene rute u geografskom smislu.
Rasparčan sigurnosni sistem u Bosni i Hercegovini, nedovoljna saradnja među državama zapadnog Balkana u smislu razmjene informacija i koordinacije u policijskim akcijama, zapravo najviše pogoduju kriminalnim strukturama koje unaprjeđuju svoju saradnju i nastavljaju sa krijumčarskim aktivnostima, smatra penzionisani kriminalistički inspektor MUP-a Bosne i Hercegovine, Mladen Blagovčanin.
„U bivšem sistemu, mi iz republičkog SUP-a smo imali odličnu saradnju sa tadašnjim saveznim SUP-om i to bez postojanja današnjih savremenih informacionih sistema. Pravovremeno smo dobijali informacije ili slali naša saznanja u cilju praćenja krijumčarskih aktivnosti i presijecanju istih“, navodi iskusni policijski inspektor.
Poredeći to sa današnjim djelovanjem policijskih struktura, Blagovčanin napominje da su i prije 30 godina krijumčari koristili balkansku krijumčarsku rutu, za sve vrste krijumčarskih roba, uključujući i trgovinu ljudima, ali bez ovolikog pritiska migranata, koji su trenutno važna „meta“ krijumčara.
Sigurnosne agencije država Evropske unije su svjesni da zapadnobalkanskom krijumčarskom rutom u njihove države dolazi većina droge i ilegalnog oružja, što predstavlja sigurnosnu prijetnju. Europol u svojim aktivnostima borbe protiv organizovanog kriminala akcenat stavlja na sprječavanje krijumčarenja zapadnobalkanskom rutom, ali u posljednje vrijeme je težište na mjerama protiv krijumčarenja migranata, što donekle ostavlja prostora za nastavak krijumčarenja narkotika i oružja.
Od svakog migranta 700 eura
U cilju podrške članicama EU koje su najviše pogođene migracijskim tokovima na ruti Zapadnog Balkana, kao i različitim prekograničnim kriminalnim aktivnostima, FRONTEX, Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu, raspoređuje specijalizovane službenike i vozila za nadzor granice i drugu opremu u Mađarskoj i Hrvatskoj. Razmješteni policajci pomažu nacionalnim vlastima u otkrivanju krivotvorenih dokumenata, ukradenih automobila, ilegalnih droga i oružja.
„Činjenica je da zapadnobalkanska ruta nije zatvorena jer je, budimo realni, ona jedina preostala migrantima. Migranti za sada ne predstavljaju bezbednosnu pretnju u Srbiji jer su dobro prihvaćeni i uglavnom na Srbiju gledaju kao na tranzitnu zonu, želeći da se pre svega domognu neke od zemalja EU-a“, navodi Đorić.
Ukazuje i kako je, „kao sigurnosni problem, kod nas zabeleženo krijumčarenje migranata i trgovina ljudima“, navodeći kako je nedavno „uhapšena jedna grupa kriminalaca koji su krijumčarili migrante iz Srbije u Mađarsku i od svakog migranta uzimali po 700 evra za krijumčarenje“.
„Zemlje u regionu bi trebalo da sarađuju, kada je reč o migrantima jer im je to u zajedničkom interesu – sve drugo bi moglo da izazove destabilizaciju. Za sve nas na zapadnom Balkanu bi bilo veoma nepovoljno ako bismo preuzeli ulogu ‘sabirnog centra’ ili neke čekaonice u koju bi se slivali svi oni migranti koje EU ne želi da prihvati“, kaže Đorić
Izvještaji Europola, kao i nacionalnih sigurnosnih agencija pojedinih država članica EU, ukazuju na povezanost terorističkih aktivnosti sa zapadnim Balkanom, odnosno krijumčarskom rutom koja prolazi preko tog prostora. Ta povezanost se ogleda u činjenicama da je oružje koje je korišteno u pojedinim terorističkim napadima u državama EU sa područja zapadnog Balkana i da je prokrijumčareno zapadnobalkanskom rutom. Takođe je bilo primjera da su lica koja su zajedno sa migrantima prošla zapadnobalkanskom rutom prema državama EU bili pripadnici terorističkih organizacija.
BiH nije samo država tranzita drogom
Penzionisani policijski inspektor Blagovčanin upozorava kako je zapravo najopasniji scenario upravo nastavak funkcionisanja zapadnobalkanske krijumčarske rute koja je spona za organizovani kriminal sa terorističkim aktivnostima.
Evidentno je i da svakodnevno granična policija BiH, kao i granične službe u državama zapadnog Balkana, pronalaze i zapljenjuju sve veće količine droge, koja sve više ostaje na ulicama Bosne i Hercegovine.
Istraživanje koje je 2018. godine realizovao Centar za društvena istraživanja “Global Analitika” iz Sarajeva, pokazala su da je Bosna i Hercegovina prestala biti samo država tranzita droga, jer u posljednjih pet godina se promijenio procenat količine droge koja ostaje na tržištu BiH. Tako je 2012. godine taj procenat iznosio oko 10 posto, dok je 2018. godine procenat droge koja ostaje na tlu Bosne i Hercegovine iznosio oko 30 posto.
“Zapadnobalkanska krijumčarska ruta će vjerovatno postojati još dugo godina, jer kako pokazuju primjeri neslaganja političara u državama zapadnog Balkana u onim puno jednostavnijim pitanjima od sigurnosti granica, daleko smo od postizanja nekog snažnog sporazuma koji bi dosljednom primjenom osigurao kontrolu nad ovom rutom“, zaključuje Blagovčanin.
