Slovenski predsjednik Borut Pahor pozvao je na donošenje strateških mjera za zaustavljanje negativnih demografskih trendova zbog kojih Slovenija sve više postaje staro društvo budući da se očekivani životni vijek produžuje, dok stopa fertiliteta od 1,62 djeteta po ženi ne dostiže prosjek reprodukcije u Europskoj uniji.
“Imamo teškoće s obnavljanjem populacije i rasprave poput današnje moramo nastaviti i tražiti rješenja”, kazao je Pahor na savjetovanju o demografskim trendovima i starenju stanovništva kojemu su nazočili stručnjaci za ta pitanja, te više političara iz različitih stranaka.
“Zbog niske stope fertiliteta dolazi do brzog starenja stanovništva, a jedno od rješenja bila bi imigracija”, kazao je na savjetovanju ekonomist Janez Malačič, stručnjak za pitanja demografskih kretanja, ali je upozorio da bi u tom slučaju trebalo voditi politiku doseljavanja kvalificirane radne snage i stručnjaka.
No, upozorio je, u modernim društvima nastaje nov reproduktivni model, a moderna društva na taj izazov još nisu pronašli prava rješenja kako nadomjestiti premali broj novorođenih.
Mlade majke ne čeka radno mjesto
Akademik Matjaž Gmas sa znanstvenog instituta Jožef Štefan ustvrdio je da se u Sloveniji godišnje rodi “10 tisuća beba premalo” jer mlade rodilje ne čeka sigurno radno mjesto, kako je to bilo nekoć kad je i stopa rađanja u Sloveniji bila mnogo viša.
Prema statistici koju je lani objavila Europska komisija, troškovi sve starijeg stanovništva i dugotrajne socijalne i zdravstvene skrbi u Sloveniji će se do 2070. godine povećati sa sadašnjih 22 posto BDP-a na preko 28 posto.
Budući da je taj trend u Sloveniji među najizraženijima u Europi, njoj se preporučuju strukturne promjene i politika “aktivnog starenja” stanovništva, uz cjeloživotno učenje starijih zaposlenih i kasniji odlazak u mirovinu, što se društveno teško prihvaća.
Prema zadnjim statističkim podacima, udio stanovništva u dobi od 20 do 64 godine koji je 2016. iznosio 62,2 posto, već 2030. past će na 55,6 posto, dok će udio starijih od 65 godina porasti sa 18,4 na 24,8 posto.
Takav je trend značajan ograničavajući čimbenik u razvoju slovenske ekonomije, objavio je vladin ured za makroekonomske analize, te preporučio donošenje odgovarajuće strategije po kojoj svi troškovi stareće populacije ne bi pali na državu.
Sindikati protiv kasnijeg odlaska u mirovinu
Kao jedna od mjera o kojoj se razmišlja u prevladavanju negativnih demografskih trendova je kasniji odlazak starijih u mirovinu, pa je vlada nedavno dala u raspravu prijedlog po kojemu bi oni s manje od 40 godina radnog staža u penziju mogli tek sa 67 godina starosti, a ne sa 65 kao što je sada slučaj.
Takav je prijedlog izazvao otpor većine sindikata, ali i dobrog dijela stranaka, makar bi se mjera počela primjenjivati tek od 2025. godine.
Nije riječ o reformi mirovinskog sustava koja nas tek čeka nego o privremenoj mjeri, kazao je u parlamentu ovog tjedna premijer Marjan Šarec, odgovarajući na optužbe da želi ukinuti mirovinska prava i smanjiti vrijednost mirovina i tvrdnje da već sada trećina umirovljenika živi na pragu siromaštva.
Kako je danas na savjetovanju o sve starijoj populaciji izjavila ministrica za rad, obitelj, socijalna pitanja i jednake mogućnosti Ksenija Klampfer, temelji za reformu na području politike mirovinskog sustava već su pripremljeni.
Kako je dodala, to je bilo potrebno jer je radno aktivnih u dobnoj skupini od 60 do 64 godina starosti u Sloveniji daleko manje od prosjeka EU-a, pa je u tome – kako je dodala – od Slovenije u lošijem stanju samo Grčka.
