Prema odgovoru Savezne vlade Njemačke na zahtjev stranke Ljevice u Bundestagu, ljudi sa Kosova, iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije i Sjeverne Makedonije moraju da čekaju u prosjeku više od godinu dana da bi se prijavali za radnu vizu po “pravilima za zemlje zapadnog Balkana”.
Kako prenosi njemačka agencija Dpa, razlog za tako dugo čekanje je preopterećenost njemačkih ambasada. Ministarstvo vanjskih poslova poslalo je dodatno osoblje, ali je navala tako velika da to nije dovoljno.
Glasnogovornica Ljevice u Bundestagu za unutrašnjopolitička pitanja Ulla Jelpke, rekla je da zbog tako nečuveno dugog trajnja procesa za izdavanje viza “ni radnici ni preduzetnici ne mogu ozbiljno da planiraju”.
Tokom izbjegličke krize krajem 2015., Njemačka vlada je stvorila poseban privremeni plan koji važi do kraja 2020., a koji otvara mogućnost za dobijanje radnih viza i za niskokvalifikovane radnike iz ovih država.
Preduslov za dobijanje radne vize je dokaz da je obezbijeđen odgovarajuće plaćen posao u njemačkoj firmi.
Cilj ovog privremenog plana je i da se spriječi da ljudi sa Zapadnog Balkana podnose neutemeljene zahtjeve za azil.
Savezna agencija za zapošljavanje (BA) je 2018. izdala neophodno odobrenje za podnošenje zahtjeva za vizu u oko 46.000 predmeta – od toga je dodijeljeno samo oko 21.000 viza.
Za sada nema planova za produženje tog “specijalnog plana” za vize za ljude sa Zapadnog Balkana.
Prema Saveznoj vladi, Savezna agencija za zapošljavanje je 2018. provjerom kod poslodavaca utvrdila da u 17 posto slučajeva – zapošljavanja uopšte nije bilo.
A u 1250 od više od 17 000 ispitanih slučajeva je utvrđeno – da su plate bile niže ili su radno vrijeme i konkretni posao bili drugačiji u odnosu na ono što je prvobitno bilo opisano u zahtjevu za radnu vizu.
