Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je upozorio je zvaničnu Prištinu da će se suočiti sa ozbiljnim posljedicama ako nastavi proces transformacije kosovskih Bezbjednosnih snaga u vojsku Kosova.
Takav korak dolazi u pogrešno vrijeme, suprotan je preporukama mnogih NATO saveznika i može imati ozbiljne posljedice po kosovske evroatlantske integracije, poručio je prvi čovjek NATO alijanse.
Kosovo neće imati vojsku za sjever Kosova, već za međunarodne misije, poput onih koje NATO sprovodi u drugim državama, izjavio je danas predsjednik Vlade Kosova Ramush Haradinaj.
“Mi imamo vojsku za Avganistan, za Irak, kako bismo pomogli NATO-u, ali nemamo planove za sjever Kosova. To je legitimno pravo. Pozivamo Srbe da služe u Kosovskoj bezbjednosnoj službi, koje će i dalje tako da se zove”, kazao je Haradinaj novinarima prilikom posjete Obiliću.
Gotovo istovremeno je u kontekstu najavljenog formiranja kosovske armije predsjednica srpske Vlade Ana Brnabić pomenula i mogućnost angažovanja Vojske Srbije.
“Nadam se da nikada nećemo morati da upotrebimo svoju vojsku, ali, nažalost, mislim da je to u ovom trenutku jedna od opcija na stolu”, kazala je Brnabić novinarima u Vladi Srbije, nekoliko sati prije nego što je Stoltenberg izneo svoje ocjene.
Brnabić je upitana i kakva očekivanja Beograd ima od Kine i Rusije, sa čijim ambasadorima Li Mančangom i Aleksandrom Čepurinom, se prije dva dana, sastao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Tada je izneo, kako je saopšteno iz predsjednikovog kabineta, ocjenu o opasnosti koju predstavlja formiranje Vojske Kosova, kao i uputio apel za pomoć tih dviju sila Srbiji. Srbija će se po pitanju kosovske vojske obratiti Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, kazala je Brnabić:
“Mi ćemo, naravno, apelovati na sve članice, prije svega stalne članice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, zato što ni po jednom međunarodnom sporazumu ne postoji opcija da Kosovo, da privremene institucije samouprave u Prištini, formiraju sopstvenu vojsku. Ni po jednom. Dakle, u tom slučaju, oni koji su dali mandat UNMIK-u, EULEX-u, KFOR-u, moraju da se umješaju i da kažu – ljudi, ako vi nećete da poštujete sopstveni ustav, onda morate da poštujete ono što smo vam mi dali kao mandat. Trudićemo se, dakle, i njih da pozovemo, koliko god puta je potrebno, da pozovu Prištinu na poštovanje međunarodnih sporazuma.”
Skupština Kosova će 14. decembra u drugom čitanju glasati za zakone koji predviđaju promjenu mandata Kosovskih bezbjednosnih snaga u oružane. Dok ime ovih snaga ostaje isto kao i do sada, novi mandat predviđa promjenu strukture i službe, odnosno, nove nadležnosti koje se tiču očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta, građana, imovine i interesa Kosova, te vojne podrške civilnim vlastima i učešća u međunarodnim operacijama.
Zbog nedostatka podrške srpskih poslanika, Vlada Ramusha Haradinaja se odlučila da umjesto ustavnih, pokrene zakonske izmjene za transformaciju ovih snaga, s tim što bi ime snaga ostalo isto, sve dok se ne postigne saglasnost sa kosovskim Srbima da se ono promjeni putem ustavnih promjena.
A kad je riječ o porukama najvišeg političkog vrha Srbije, izjava da Srbija drži otvorenom i mogućnost da upotrebi vojsku, koju je dala predsjednica srpske vlade najjača je do sada poruka upućena zapadnim partnerima, ocjenjuje za RSE Jaroslav Visnievski, stručnjak za jugoistočnu Evropu sa Londonske škole ekonomije.
“To je definitivno, snažna poruka, čiji je cilj da učini da NATO i druge zapadne zemlje reaguju brže na aktuelne događaje jer, bez obzira na sve, bilo kakva militarizacija situacije poput ove, povećava uloge. Mislim da Beograd u ovom trenutku šalje jak signal Zapadu koji sadrži poruku: Mi smo veoma uznemireni predstojećim događajima i očekujemo odgovor na njih. Ovo je, prema mom sudu, u ovom trenutku najjača poruka Beograda međunarodnoj zajednici i internacionalnim partnerima”, ocjenjuje Jaroslav Visnievski za RSE.
On zaključuje da po ovom pitanju velikih promjena ne može biti ni u slučaju da Savjet bezbjednosti zaseda. Neutralno saopštenje uz poziv na nastavak dijaloga, navodi Visnievski, to je najviše što se od izvršnog tela Ujedinjenih nacija može očekivati.
