Uporedo s početkom četvrte runde Islamske konferencije u Njemačkoj, političar stranke Zeleni Cem Oezdemir je zajedno sa ekspertima pokrenu inicijativu “sekularni islam“.
“Zabrinuti smo zbog rasta mržnje prema muslimanima, ali istovremeno smo zabrinuti zbog rasta islamizma“, naveo je nekadašnji šef Zelenih u osnivačkom tekstu, kojeg je, zasad, potpisalo devet eksperata.
Naveo je da se oni ne žele pomiriti s “rastućom snagom politiziranog islama“.
Potpisnici inicijative kritiziraju utjecaj “religijsko konzervativnih udruženja“ u Islamskoj konferenciji i žele, kako su naveli, “da se razvije sluh za savremeno razumijevanje islama“.
Analitičari su podijeljeni u mišljenjima da li je inicijativa stvarno potrebna i koji joj je krajnji cilj.
‘Kritičari islama’
Ekspert za islam i analitičar njemačke politike Loay Mudhoon kaže za Al Jazeeru da su ovakve inicijative u principu za pozdraviti, jer pokazuju raznolikost muslimanskih društava u javnosti, ali da nije jasno šta se podrazumijeva pod “sekularnim muslimanima“.
“Radi li se ovdje o “kulturalnim muslimanima“, koji ne prakticiraju islam, ali tu religiju vide kao izvor njihovih vrijednosti i normi ili o tome da se ospori uloga tumača islamskih udruženja, kao predstavnika muslimana u Njemačkoj“, pita se Mudhoon.
Po njemu glavni problem nije Oezdemir, nego u njemačkim medijima prisutni “kritičari islama“, koji su zajedno s njim osnovali “inicijativu sekularnih muslimana“.
Te osobe su, po njemu, također krivi za negativno predstavljanje muslimana u medijima.
“Iz perspektive većine muslimana, ovi “kritičari islama“ nisu pogodni da govore u ime muslimana“, smatra Mudhoon.
Inicijativa, nastavlja on, tvrdi da je protiv “političkog islama“, ali postavlja se pitanje, ko to politizira islam.
“U Njemačkoj Temeljni zakon Savezne Republike Njemačke određuje okvir za rad religijskih društava. Temeljni zakon garantira i štiti u Članu 4, paragrafu 1 i 2, slobodu vjere i garantira upražnjavanje religije za svakoga i to ne samo kao pozitivnu i negativnu slobodu, nego i na individualnom, kolektivnom i korporativnom nivou“, ističe Mudhoon.
Mišljenja je da će “inicijativa sekularnih muslimana“ ostati samo medijski fenomen i da neće dobiti priključak na muslimansku bazu.
Komesar za integraciju Centralnog vijeća muslimana u Njemačkoj Ernes Kalač kaže za Al Jazeeru da je upravo Oezdemir političar koji želi da politizira religiju.
Smatra da je svaka inicijativa potrebna, ukoliko nema želju da promijeni Islam.
“Centralni Savez Muslimana (ZMD) je Islamska zajednica čiji je programski okvir prilagođen životu muslimana u Njemačkoj, kako sa kulturološkog aspekta, tako i sa aspekta Islama. Poznato je da muslimanske države imaju različite kulture koje su vremenom i migracijom muslimana došle i u zapadnu Evropu. ZMD ima u svojoj strukturi sve nacionalnosti i želi liberalni Islam, što islam zapravo i jeste. Tako da gospodin Oezdemir želi napraviti neki pokret koji je već ugrađen u život muslimana u Njemačkoj. Ukoliko on želi pomoći da se uspostavi bolji suživot i saradanja religija u Njemačkoj, onda se treba sa njegovim idejama priključiti radu islamske zajednice, kao što sam ja to uradio“, ističe Kalač.
‘Njemački islam’
Kalač smatra da je svaki pokret koji ne udara na temelje islama pozitivan.
“Da li ce Oezdemir dobiti podršku islamskih zajednica u Njemačkoj, to ćemo vidjeti. Trebao se konsultirati s ekspertima. Muslimani u Njemačkoj žive i rade u svim strukturama, priznati su i gospodin Oezdemir je jedan od tih priznatih muslimana. Znam da islam ovdje ima svoju budućnost i posebno bih naglasio da mi, Centralni savez muslimana, imamo pravac koji je izgrađen i podržan od svih struktura u Njemačkoj. Mi okupljamo sve mešihate: sunite, alevite i ostale, a i sve nacionalnosti koje žive u Njemačkoj. Mi živimo islam koji se prilagodio uslovima života u Njemačkoj – njemački islam“, smatra Kalač.
Član rukovodstva saveznog Islamskog centra za socijalne projekte sa sjedištem u Koelnu, Muhamed Baščelić, pojašnjava da demokratsko društvo svoju demokratsku dinamičnost zasniva na angažmanu ljudi, njihovim različitim i brojnim inicijativama, idejama i projektima.
Sve te ideje i inicijative, ističe on, nastaju sa njihovim protagonistima, a demokratsko društvo u konačnici odlučuje da li će ih slijediti ili neće.
“Jedna od posljednjih takvih inicijativa je i ona Cema Oezdemira – “Inicijativa sekularni islam.“ I ovu inicijativu treba posmatrati u kontekstu političkog diskursa stranke iz koje dolazi Oezdemir, njegovog političkog programa, vjerskog, kulturološkog, nacionalnog ubjeđenja i određenja. Ova inicijativa dolazi u predvečerje četvrtog ciklusa Njemačko islamske konferencije (DIK) čiji je pokrovitelj Ministarstvo unutrašnjih poslova Savezne Republike Njemačke pokrenute 2006. a na čijem se čelu sada nalazi ministar Seehofer (Stranka CSU). U svom govoru 28.11.2018 na otvaranju četvrtog ciklusa DIK je Seehofer imao ipak pomirujuće i pomalo iznenađujuće pozitivne inicijative, ideje, prijedloge i program za budući rad i posvećenost DIK“, kaže Baščelić za Al Jazeeru.
Proces sekularizacije
Brojne su, nastavlja on, kontroverze u vezi sa izjavom Seehofera sa početka njegovog mandata da „islam ne pripada Njemačkoj“ kao i o ovoj posljednjoj inicijativi o sekularnom islamu.
“Cem Ozdemir je alevit, porijeklom iz Turske, i na toj vjerskoj tradiciji on gradi svoje političko ubjeđenje naspram islama. Aleviti su jedna vjerska manjina, pretežno iz Turske, sa veoma problematičnom kulturološkom tradicijom u razumijevanju islama. Mogli bismo se sada baviti semantičkim značenjem riječi u naslovu ove inicijative među kojima riječ sekularizam ima jedno posebno mjesto. Također, moglo bi se govoriti i o problematici stavljanja odrednice sekularizma uz islam, kao i drugim negativnim konotacijama. Međutim, taj negativni naboj sekularizma koji se vezuje za vjerske zajednice praćen je negativnim historijskim i političkim činjenicama prilagođavanja vjerskih zajednicama zadatim državnim propisima i zakonima. Državni sekularizam u multikulturalnom i multireligijskom društvu, kakvo je njemačko društvo, sa aspekta zakona jeste sekularan, otvoren i slobodan“, ističe on.
Naravno, kaže on, da se riječ sekularizam, kada se stavlja u kontekst vjerske zajednice, tumači kao „kršenje vjerskih propisa“ i „skrnavljenje teoloških postulata“, ali ona u sekularno uređenoj državi jeste potpuno normalan pravni diskurs.
“Zapravo, taj pravni diskurs određuje koliko jedno društvo može i treba da bude prožeto propisima jedne religijske zajednice u svom političkom i kulturološkom identitetu a da ne ugrozi prava i slobode drugih. Sve priznate vjerske zajednice u njemačkom društvu su prošle proces sekularizacije, što znači proces organizacionog prilagođavanja državnim zakonima zaradi ravnopravne participacije u društvu. Zato bismo ovu inicijativu, u suštinskom smislu, mogli razumijevati na više načina, kao npr. poziv da se muslimanske zajednice više angažuju na organizacionom strukturiranju svojih zajednica a ne samo da razumijevamo kao onaj profani, svjetski i politički kontekst populizma i „skrnavljenje teoloških postulata““, mišljenja je Baščelić.
Vjerske zajednice, potcrtava on, u svom teološkom habitusu nisu niti mogu biti sekularne.
“Kada to postanu odmah prestaju biti vjerske zajednice ako sekularizam tumačimo kao „život bez Boga“ i „život bez religijskog ubjeđenja“. Jedna mogućnost je kulturološka odrednica sekularizma jer je poznato da se on u različitim državama različito tumači. Ono što je sekularno u Italiji, Turskoj, Francuskoj nije sekularno u Njemačkoj ili obratno. Činjenica je da je „Inicijativa sekularni islam“ došla iz vrha političkog establišmenta kao svojevrsni pokušaj otvorenije unitarizacije te razumijevanja sveukupnih potreba muslimana u Njemačkoj. Inicijativa će sigurno poslužiti i određenim političkim protagonistima i kritičarima prema etabliranim vjerskim udruženjima za etiketiranje o konzervativnosti, prije svega, u odnosu prema turskim muslimanima. Time se želi smanjiti i politički utjecaj na muslimane u Njemačkoj koji dolazi iz inostranstva“.
Baščelić zaključuje da se svaka inicijativa, pa i ova, mora posmatrati prema demokratskim zakonima u Njemačkoj o slobodnom udruživanju, demokratičnosti i aktuelnom društvenom diskursu.
Islamska konferencija je uspostavljena 2006. kao dijaloški forum njemačke vlade s predstavnicima islama u Njemačkoj.
Njemački ministar unutrašnjih poslova Horst Seehofer zatražio je u srijedu od islamskih udruženja u Njemačkoj, prilikom otvaranja Islamske konferencije u Berlinu, da se odvoje od svojih finansijera iz inostranstva i okrenu njemačkim strukturama.
“Centralno pitanje je kako pronaći načina da podržavamo islam koji dijeli vrijednosti i životna pravila koja vladaju u Njemačkoj: jedan islam u, iz i za Njemačku”, rekao je on prilikom otvaranja konferencije.
Seehofer je od islamskih udruženja u Njemačkoj zatražio da se postepeno odvoje od veza u inostranstvu, što se posebno odnosi na Tursku.
