Kosovske vlasti insistiraju na tome da je jedino rješenje za sjever zemlje Ahtisarijev plan, a Srbija na platformi na osnovu koje je Kosovo sastavni dio Srbije. Iako sa ovakvim dijametralno udaljenim stavovima, dvije strane bi 17. januara u Briselu trebalo da otpočnu razgovore o dugogodišnjem problemu – sjeveru Kosova.
Analitičari na Kosovu odbacuju mogućnost da se dvije strane dogovore oko unutrašnjeg uređenja Kosova, dok u Srbiji ističu da porast incidenata nije put koji vodi ka napretku u razgovorima.
Kosovski analitičar Azem Vllasi ubjeđen je da dvije strane ne treba da dogovaraju išta što je vezano za unutrašnje uređenje Kosova. Prema njegovim riječima u Briselu se može razgovarati samo o pojedinim stvarima.
„To je da Srbija preuzme obaveze u najkrećem roku – da ukine te paralelne strukture i da se organizuju vanredni izbori u opštinama na sjeveru, i to je to. Inače, ta srpska platforma, to je za Kosovo nepostojeća stvar, jer se iz te platforme vidi da i ova vlast u Srbiji kao da živi u Miloševićevo vreme. Daju sebi za pravo da određuju kako će biti uređeno Kosovo, kako će Kosovo biti unutar Kosova i to onako kako je u Ustavu zapisano, a unutar autonomije Kosova da tri opštine na sjeveru imaju super-autonomiju… Takve nebuloze kakve su napisane u toj platformi, ja odavno nisam video ni pročitao“, kaže on.
Vllasi dodaje da jedino EU i međunarodna zajednica uopšte mogu da, kako je rekao, upristoje Srbiju da shvati da se o Kosovu i u vezi sa Kosovom ne može razgovarati sa stajališta koje je Srbija definisala u platformi, već mogu samo da se vode razgovori o normalizaciji odnosa dvije države.
„Dok se Srbija bude stalno zaklinjala da nikada neće priznati Kosovo i dok ne izbaci Kosovo iz svog ustava, sve je gluma, sve je gubljenje vremena i nema nikakve normalizacije odnosa“, navodi Vllasi.
On je takođe predložio kosovskim vlastima da se vrate pravim temama, odnosno, da zatraže od Srbije da izbaci Kosovo iz svog Ustava, i da se odredi neki vremenski period da Srbija prizna Kosovo kad stigne pred prag članstva u EU.
S druge strane, Predrag Simić, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu u izjavi za RSE podsjeća na incidente koji su se dogodili u poslijednje vrijeme, u oko spomenika u Preševu, hapšenja Srba u Gračanici, te nedolaska predsjednika Srbije Tomislava Nikolića na Kosovo. Sve to dovodi u pitanje svrhu razgovora, kaže on i dodaje da dve strane nisu spremne da se sada bave pitanjem sjevera.
“Kao da se obe strane trude da što više naprave ovih tema koje će prosto ove pregovore staviti na neki “ler gas”, na prazni hod. Mene malo zbunjuje ta upornost Beograda i Prištine da opipavaju jedna drugoj namere i snagu upravu izazivajući te incidente, rušeći i ono malo poverenja što postoji. Mislim da je u ovom trenutku to najveći problem, kako povratiti neophodan minimum poverenja sa dve strane pregovaračkog stola da bi se moglo o bilo čemu pregovarati. Kako trenutno stvari stoje, bojim se da ni Beograd ni Priština ne idu u dobrom pravcu“, kaže Simić.
