Širom svijeta, online prodavnice svakim danom sve više zamjenjuju tradicionalne trgovine. Najbolji pokazatelj uspjeha elektronskih prodavnica su posebni trgovački dani, poput proteklog Dana samaca, koji je kineskom gigantu Alibabi u samo 24 sata donio promet veći od 30 milijardi dolara. Nadolazeći Black Friday i Cyber Monday, dva tradicionalno “jaka” dana za klasičnu i online trgovinu na Zapadu, mogli bi ostvariti nove rekorde u elektronskoj trgovini, jer klasične radnje pokušavaju održati korak sa trendom koji je već ugasio neke od velikih prodajnih lanaca.
U početku pomalo stidljivo i više sumnjičavo, kupovina putem interneta odomaćila se i u zemljama regije, iako od zemlje do zemlje postoje primjetne različitosti i pristup ovom vidu poslovanja.
Dragan Varagić, partner na Internet akademiji, navodi da razvoj e-trgovine prati razvoj ekonomije i klasične trgovine svuda u svijetu, pa i u regiji. Kako kaže, u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji više od šest godina ljudi žive u periodu veoma razvijene e-trgovine, u skladu sa ekonomskim razvojem pojedinačnih država.
S druge strane, u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Crnoj Gori zbog veličine tržišta, političke i ekonomske situacije, e-trgovina je slabije razvijena, ali postoji i postoje kompanije koje dobro posluju u samoj državi, kaže Varagić. Ipak, ima i gorih od zemalja bivše Jugoslavije, gdje Albanija zaostaje nekoliko godina u e-trgovini za cijeloj regiji. U ovu mini analizu nisu uključene e-prodavnice koje iz ovih država posluju na veoma razvijenim tržištima, jer su tamo potpuno drugačiji uvjeti poslovanja.
Razvoj ponude
Koliko brzo će se razvijati elektronska trgovina u pojedinačnoj državi primarno zavisi od razvoja domaće ponude e-trgovaca.
“U Srbiji naprimer 2010. godine se pojavio veliki broj veb sajtova za grupnu kupovinu preko kojih su se mogli kupovati različiti proizvodi i usluge sa velikim popustima, i u kombinaciji sa razvojem platformi za kupovinu po principima tzv. kvantaških pijaca sa fiksnim i varijabilnim cenama, svi ovi veb sajtovi su značajno uticali na nagli razvoj e-trgovine u Srbiji. Slično je bilo i u ostalim državama regiona. Ukratko, što je bolja i povoljnija onlajn ponuda u državi, e-trgovina se brže razvija. Nakon toga veći broj osoba počinje kupovinu i preko inostranih veb sajtova”, dodaje Varagić.
A za popularizaciju online kupovine je ključna praktičnost za kupce, ističe Darko Dujić, izvršni direktor Ceneje.si, vodećeg portala za usporedbu cijena proizvoda u slovenskim online trgovinama.
Tako kupci mogu kupovati u svakom trenutku, 24 sata na dan, sedam dana sedmično, tako reći sa svog dlana, zahvaljujući pametnim telefonima.
“Zanimljiv je podatak da smo na našim vodećim platformama za usporednu kupovinu, još u veljači prošle godine, primijetili kako su mobilna pretraživanja premašila pretraživanja na desktopu. U istraživanju Shopper’s Mind 2018 smo isto tako opazili veliki porast kupovina koje su zaključene putem pametnog telefona. Čak 8 od 10 kupaca kupuje preko računala, ali je jasan i porast utjecaja mobilne tehnologije. Recimo još i to da je 2017. petina anketiranih potrošača kupovala na tabletu ili pametnom telefonu”, kaže prvi čovjek Ceneje.
Praktičnost interneta
Kupcima je praktična i dostava, pa tako sve veći broj web trgovina uvodi dostavu proizvoda već idući dan, ali sve veći broj ih nudi i preuzimanje proizvoda u poslovnicama (click&collect sistem), dok su se korisnima pokazali i inovativni oblici online plaćanja.
Osim toga, online prodaja nije ograničena na lokaciju, jer kupac može doseći sva svjetska tržišta.
“Na webu, sa znatno nižim troškovima i to mnogo brže, možemo analizirati kupovni proces kroz analitičke alate koji su nam na raspolaganju. Alati za digitalni marketing nam omogućuju brži i još neposredniji pristup kupcima”, kaže Dujić.
Navedeno je razlog što Alem Spahić već godinama kupuje putem interneta.
“Zašto bih za nešto duplo skuplje plaćao u BiH, kada identičnu ili čak bolju stvar mogu naručiti preko eBaya ili AliExpressa? Još kada se uzme u obzir da je podignuta granica za carinjenje proizvoda, zaista je teško naći razlog zašto kupovati u klasičnim radnjama”, dodaje 28-godišnji Sarajlija.
Osim viših cijena u BiH, Spahiću smeta što domaće radnje nemaju adekvatne online ponude. Čast izuzecima, ali web trgovine nisu ažurirane, često nedostaju podaci o cijenama i raspoloživosti… što su razlozi zbog čega izbjegava domaće e-trgovine, kaže.
Odnos prodavnica prema svojoj online trgovini u ostatku regije je, čini se, bolji.
Rast ponude
Dujić navodi da podaci pokazuju da broj web trgovina svake godine raste, tako da su trgovci zasigurno svjesni prednosti online trgovine, ali ističe da u regiji ima još puno prostora za rast.
“Na konferenciji Ecommerce Day 2018, koju smo organizirali 14. studenog u Sloveniji, u predavanju o razvoju ecommerce područja u CEE regiji predviđen je brzi razvoj i veliki potencijal kako bi se dostigao razvoj zapadnih država. Do 2022. očekujemo dvostruko povećanje ecommerce tržišta”, kaže.
On dodaje i da postoji razlika u naklonosti potrošača domaćim, odnosno inozemnim web trgovcima.
Gotovo 40 posto hrvatskih online kupaca prošle je godine kupovalo kod stranih trgovaca, a u Sloveniji manje od petine. S duge strane, isključivo kod domaćih online trgovaca 2016. je kupovala gotovo polovica slovenskih web kupaca, a u Hrvatskoj manje od četvrtine.
Što se tiče praćenja svjetskih trendova, podaci prošlogodišnjeg Shopper’s Mind istraživanja pokazali su i da je najčešća metoda plaćanja putem interneta još uvijek plaćanje pouzećem (30 posto), slijede PayPal (27 posto) i kreditne kartice kojim plaća petina ispitanika. PayPal ima veliki udio u metodama online plaćanja upravo zbog naklonjenosti hrvatskih potrošača globalnim platformama poput eBaya i AliExpressa, kaže Dujić.
Zanimljivo je da, iako su Hrvatska i Slovenija susjedne zemlje, u ecommercu se uvelike razlikuju.
“Jedna od ključnih razlika zasigurno je učestalost kupovine na internetu, u Hrvatskoj je prošle godine na mjesečnoj razini kupovala polovica internetske populacije, a u Sloveniji 6 od 10 korisnika, te se učestalost online kupovine stabilizirala tijekom posljednje dvije godine. Iz vidika mobilnih tehnologija, slovensko je tržište bolje razvijeno, jer je još 2016. godine čak 76 posto trgovina imalo optimiziranu mobilnu web stranicu, dok je u Hrvatskoj prošle godine taj postotak bio nešto niži i iznosio je 60 posto”, kaže prvi čovjek Ceneje.
Granična ograničenja
Međutim, uz sve prednosti online kupovine, ona nosi i određene probleme, pogotovo za zemlje koje su van Evropske unije, zbog carina i raznih poreza.
Alem Spahić kaže da je pri shoppingu često ograničen time što online prodavnice nemaju dostavu u BiH, ili su troškovi poštarine viši od same cijene artikla koji ga interesira, raznorazne dažbine su dodatni problem.
Najveći problem regionalne e-trgovine čijim rješavanjem bi se značajno unapredila online prodaja u regiji jeste uspostavljanje CEFTA dogovora na internetu među državama regije, smatra Varagić.
“Skidanje carinskih dažbina u regionu i rešavanje problema cena među-državne distribucije pojedinačnih proizvoda bi značajno poboljšao razvoj e-trgovine regionalno. Što se tiče trgovine sa drugim državama putem interneta, dažbine za kupovinu iz inostranstva će uvek ostati, i ako je cena kupovine u inostranstvu sa tim troškovima odgovarajuća za kupce, oni će kao i svih ovih godina nastaviti da kupuju preko inostranih veb sajtova”, kaže partner na Internet akademiji.
Ali to što online trgovina ima sve više pristalica, to ne znači i da će ona dovesti do gašenja klasičnih prodavnica.
“Ako pogledate situaciju na veoma razvijenim tržištima, naprimer u SAD-u, možete videti da kompletan obim e-trgovine u ovim državama ne prelazi ukupno 10 odsto klasične trgovine. Nikada e-trgovina neće zameniti klasičnu trgovinu, jer se radi o drugačijem tipu doživljaja kupca. E-trgovina ima svoje prednosti, ali ima ih i klasična trgovina”, govori stručnjak iz Srbije.
