Prosječni Hrvat ima 41,7 godina, što je 2,4 godine više nego prije 10 godina. Broj starijih od 65 godina prvi je put premašio broj mlađih od 14 godina za čak 106.205 osoba. Svaka peta žena u Hrvatskoj starija je od 65 godina te ih ima čak 144.722 više nego djevojčica.
Radno sposobno stanovništvo (od 15 do 64 godine) smanjilo se za 96.153 osobe! Dok ih je 2001. bilo 2,96 miliona, sad ih ima gotovo 100 hiljada manje.
Za jednaku brojku smanjio se i udio žena u fertilnoj dobi, odnosno u dobi za rađanje (od 15 do 49 godina), koje sada čine 43,8 posto ukupnog ženskog stanovništva. Deset godina ranije činile su 47 posto.
Čak 2.201 čovjek u Hrvatskoj stariji je od 95 godina, od čega 1.719 žena. Tokom 2001. godine takvih je bilo 1.445, a, usporedbe radi, 1953. godine u Hrvatskoj je živjelo samo 275 osoba koje su doživjele 95. rođendan.
Prema vjerskoj strukturi, broj katolika u posljednjih deset godina smanjilo se za 206.408 te ih sada ima 86,3 posto. Tokom 2001. godine udio je iznosio 87,97 posto.
Minimalno je pao broj pravoslavaca, za oko 5.000, a za toliko se povećao broj muslimana. Broj agnostika povećao se za čak 20 puta, a broj ateista za trećinu. Agnostika i skeptika je 2001. godine bilo 1.547, a lani 32.518!
Onih koji su se izjasnili kao ateisti prošle je godine bilo 163.375, a deset godina ranije 98.376.
Broj Srba u Hrvatskoj pao je u proteklih 10 godina minimalno, za 7,4 posto: sa 201.631 na 186.633 osoba. Sada u ukupnom hrvatskom stanovništvu čine 4,36 posto, dok su 2001. godine činili 4,54 posto. Usporedbe radi, broj Hrvata u Srbiji u istom je periodu pao 18 posto.
U Hrvatskoj živi 4.284.889 stanovnika, objavio je Državni zavod za statistiku. Od toga 2.066.335 muškaraca i 2.218.554 žena.
Zagreb ima 790.017 stanovnika, Split 178.102, Rijeka 128.624, a Osijek 108.048 stanovnika. Slijedi Zadar sa 75.062 stanovnika, pa Velika Gorica sa 63.517 stanovnika.
Kao Hrvati su se izjasnili njih 3.874.321.
Srbi su i dalje najveća nacionalna manjina. Ima ih 186.633. U 2001. ih je bilo 201.631. Bošnjaci su na trećem mjestu, a njihov je broj porastao u odnosu na 2001. s 20.755 na 31.479.
Najviše ima katolika – 86,28 posto, a 2001. ih je bilo 87,97 posto. Idući su pravoslavaci kojih je 190.143 (4,44 posto). Protestanata je 14.653 (0,34 posto) te ostalih kršćana 0,30 posto, odnosno njih 12.961.
Muslimana, pak, ima 1,47 posto ili njih 62.977, Židova 536 (0,01 posto) te pripadnika istočnih religija 2.550.
Izvor: Sandzkapress
