Rahmetli književnik Alija Isaković, u tekstu „Oslovili su nas ‘Muslimani’ i otvorili lovnu sezonu“ ukazao je na potrebu imenovanja pojmova pravim imenom, jer mnogi zbog neukosti ili neobavještenosti brkaju i ne prave distinkciju među pojmovima. Uvaženi akademik ukazujući na potrebu razlikovanja termina Bošnjak i Bosanac (i Hercegovac) u prethodno navedenom tekstu je naglasio: „Termin Bosanac (i Hercegovac) potpuno je jasan i označava svakoga ko je rođen u Bosni i Hercegovini ili je to stekao življenjem u BiH. To je regionalni, geografski termin, a može biti i državni. U tome ima i sličnosti s terminom Srbijanac i Srbin. Srbin ne mora biti Srbijanac, kao što Bošnjak ne mora biti Bosanac.“
Samo nekoliko mjeseci prije historijskog popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini, u javnosti je primjetna neukost pojedinaca koji ne znaju, neće, ne žele, ili iz samo njima poznatih razloga ne prave distinkciju između socioloških termina narod i nacija, odnosno narodnost ili etnička pripadnost i nacionalnost. Stoga je neophodno podsjetiti (ako se zaboravilo) ili pokazati i ukazati (ako se nije naučilo) na razlike između termina: narod i nacija.
Narod je viši tip društvene zajednice od plemena, a jednostavniji od nacije, te narodi najviše nastaju u periodu feudalizma. Dok, nacija je posljednja, najrazgranatija i najrazvijenija krvnosrodnička grupa, koja nastaje u vremenu kapitalizma, i neposredni je rezultat i posljedica Francuske revolucije (1789.).
Profesor Mustafa Spahić u udžbeniku Sociologije piše:„više naroda može živjeti u jednoj državi, a evropsko pravilo je jedna nacija – jedna država“. Što znači da svi pripadnici različitih naroda koji žive u jednoj državi, ujedno su i pripadnici jedne nacije.
Ko su Bošnjaci?
Polazište svakog razgovora o Bošnjacima treba da budu riječi predsjednika BANU-a, akademika Ferida Muhića, koji je u „Besjedi Bošnjacima“ naglasio: „Ipak, dužan sam istaći metodološki značajnu činjenicu da u svakoj diskusiji o potpuno očiglednim ili aksiomatski jasnim temama, pa stoga i u ovom razgovoru o identitetu Bošnjaka, cilj nije dokazati, nego pokazati!“
Stanovništvo srednjovjekovne Bosne, koje je bilo različitog religijskog opredjeljanja, sebe je nazivalo „dobri Bošnjani“ („dobri Bošnane“), a što potvrđuje više pronađenih spisa. Osmanska administracija u službenim aktima, ali i u mnogim aktima Porte, za stanovništvo bosanskog ejaleta ili pašaluka koristila termin Bošnjak ili „bosanski narod“ (Bosnaklar, Bosnak taifesi, Bosnalu takimi, Bosnalu kavm), kao regionalnu i narodnu oznaku. Što potvrđuje i dokument na kojem se temeljivelikosrpska politika, a s kojom se već dugo susrećemo, „Načartanije“, napisan 1844. godine. U ovom tekstu Ilije Garašanina stanovnici Bosne se isključivo nazivaju Bošnjaci, bez obzira koje su vjeroispovjesti. Poslije austrougarske okupacije stvara se prostor za veće djelovanje nacionalnih pokreta. To ponajviše koriste pokreti iz Beograda i Zagreba, te putem određenih organizacija u BiH rade na nacionaliziranju Bošnjaka-katolika i Bošnjaka-pravoslavaca, koji se sve više izjašnjavaju kao Srbi odnosno Hrvati, dok se Bošnjacima nastavljaju osjećati najviše, skoro pa i jedino, Bošnjaci-muslimani. Međutim, Bošnjacima-muslimanima je u narednom periodu sistemski i sistematski osporavano da se nastave identifikovati nazivom Bošnjak, te im se nameće religijsko-etnička identifikacija kroz nazive Muhamedanac, a kasnije Musliman, sve do održavanja Bošnjačkog sabora u septembru 1993. godine kada je Bošnjacima reafirmirano njihovo povijesno ime.
Stoga, netačna je i zlonamjerna izjava da su Bošnjaci nastali u Dejtonu. Prethodno navedenim događajem, Bošnjacima kao narodu je dodan samo prefiks konstitutivni, tj. Bošnjačkim saborom i Dejtonskim sporazumom nije formiran Bošnjački etnos odnosno narod. Bošnjački narod, a kojeg čine bosanskohercegovački, sandžački i svi drugi muslimani(kao i svi oni koji prihvataju takav identitet), te govore bosanskim jezikom je formiranu vrijeme austougarske vladavine, a poslije identifikacije Bošnjaka-pravoslavaca Srbima, a Bošnjaka-katolika Hrvatima.
Ko su Bosanci?
Formiranje nacija je neposredni rezultat i posljedica Francuske revolucije. Zato se u jednoj državi do 1789. godine može govoriti samo o narodima, a tek poslije i o nacijama.Navedeno znači da su stanovnici Bosne od 10. stoljeća do austrougarskog perioda pripadali jednom narodu (Bošnjaci), dok od austrougarskog perioda, identifikacijom Bošnjaka-pravoslavaca Srbima, a Bošnjaka-katolika Hrvatima, termin Bošnjak se redefinira i odnosi se primarno na Bošnjake-muslimane, time se u Bosni formiraju narodi-etničke grupe Bošnjaci, Srbi i Hrvatikoji od tada čine bosanskohercegovačku naciju.
Od tog perioda, termin Bosanac (i Hercegovac) je teritorijalna i nacionalna odrednica za sve Bošnjake koji žive u BiH, Srbe koji žive u BiH, Hrvate koji žive u BiH, Rome, Jevreje i pripadnike drugih naroda i građane koji žive u BiH. To jest, svi stanovnici Bosne i Hercegovine su nacionalno Bosanci (i Hercegovci), bez obzira kojem narodu pripadaju.
Stoga, svaki govor o Bosancima (i Hercegovcima) kao narodu je rezultat neukosti, ali i zlonamjernosti. O Bosancima (i Hercegovcima) se može i jedino može govoriti kao naciji. Svaki govor o Bosancima kao narodu je ‘privatiziranje’ nacije. A to je nedopustivo. Jer svaki Bošnjak, svaki Srbin, svaki Hrvat i svaki pripadnik drugog naroda koji živi u BiH je automatski Bosanac (i Hercegovac), kao što se svaki Bošnjak, svaki Srbin, svaki Hrvat i svaki pripadnik drugog naroda koji živi u Srbiji nacionalno identifikuje kao Srbijanac. To jest, nacija ima, a narod nema granice, a granice nacije su granice države.
Nacionalni identitet, Bosanac (i Hercegovac) se stiče rađanjem ili življenjem u BiH, odnosno sticanjem BH državljanstva. Stoga niko nema pravo Bošnjaku koji živi u BiH, Srbinu koji živi u BiH, Hrvatu koji živi u BiH i ostalima koji žive u BiH, otimati i privatizirati nacionalni identitet, kroz plasiranje neosnovanih, neopravdanih, zlonamjernih, s ciljem izrađenih teorija o Bosancima kao narodu. Bosananac je nacionalna odrednica za svakogonog ko ima BH državljanstvo, bez obzira kojem narodu pripada. Stoga popisivanje stanovništva koje živi u BiH, znači popisivanje bosanskohercegovačke nacije, a time će se, pored ostalog, dobiti slika o procentu zastupljenosti naroda u okviru BH nacije.
Opredijeliti se: Bošnjak ili Bosanac?
Predstojećim popisom popisuje se stanovništvo Bosne i Hercegovine, ili drugim riječima bosanskohercegovačka nacija , a koju čine pripadnici različitih naroda koji žive u BiH (Bošnjaci, Srbi Hrvati, Romi, Jevreji i ostali narodi u BiH). Ipak, u javnosti se neosnovano i zlonamjerno pokušava lansirati teza o Bosancima kao narodu (a ne naciji), s ciljem stvaranja lažne dileme najviše među pripadnicima Bošnjačkog naroda, kako se opredijeliti. Stvaranje dileme među Bošnjacima je lakše nego među pripadnicima drugih naroda koji žive u BiH, zbog stogodišnjeg zatiranja Bošnjačkog identiteta, ali i dokazane ljubavi koju Bošnjaci osjećaju prema majci Bosni.
Na predstojećem popisu popisuje se bosanska nacija, tj. svi popisani će činiti BH naciju i niko se ne može nacionalno opredijeliti, jer samim tim što živi u BiH automatski je opredjeljen kojoj naciji pripada. Ali, svaki popisanik će se moći etnički opredijeliti, odnosnoodlučiti kojem narodu unutar nacije pripada (Bošnjak, Srbin, Hrvat, Rom, Jevrej i dr.).
Nasjedanjem na lažnu dilemu i deklarisanjem nekih pripadnika Bošnjačkog naroda, ‘narodom Bosancima’, smanjenje broja Bošnjaka nije jedina posljedica. Druga ozbiljna posljedica je što će se bosanska nacija (Bosanci) ‘privatizirati’ nazivajući je narodom. Te će se poslije opravdano postaviti pitanje, koje je zajedničko ime stanovnika BiH? Odnosno, koja smo nacija?
Zato, ne privatizirajmo naciju. Samim tim što živimo u BiH, a bez obzira kojem narodu pripadamo,mi smo Bosanci (i Hercegovci).Svaka popisana osoba je nacionalno Bosanac (i Hercegovac), i stoga otkud pravo nekima da privatiziraju nešto što je zajedničko za Bošnjaka, Srbina i Hrvata, kao i ostale koji žive u BiH.
Bitno je biti Bošnjak!
Piše: Haris Magrdžija
Akos.ba
