“Taj ugovor je apsurdan, jer se njime predviđa da će kosovska vlada biti garant za te investicije,” izjavio Ardian Demiri iz Kosovskog društva za društvena istraživanja. “Zamislite ako te kompanije ne budu realizirale ta ulaganja i vlada Imoa ode na međunarodni sud ili zatraži od Kosova da kompletira ulaganja.”
Vladini zvaničnici su, međutim, branili taj potez i najavili da će Nigeriju sredinom maja posjetiti jedna delegacija pod pokroviteljstvom ministarstva trgovine, privredne komore i poslovne zajednice, kako bi dalje istražila ekonomsku saradnju u cilju smanjenja endemske nezaposlenosti na Kosovu.
“Kad međunarodni konzorcij počne s radovima, Kosovo će imati mogućnost da taj projekat integrira sa svojim mogućnostima; mi tražimo radnu snagu i projektne inženjere,” izjavio je Jetlir Zyberaj, politički savjetnik Pacollija.
Zyberaj je pojasnio da kosovski budžet nije vezan za to i da će se projektom otvoriti mnogo potrebne mogućnosti zapošljavanja.
On je također izjavio da su tokom posjete guverneru Imoa Okorochi ministri Blerand Stavileci i Memlil Krasniqi prisustvovali sastancima, u kojima je postignut sporazum za saradnju i razmjenu profesionalnih iskustava, posebno u poljoprivredi.
Sporazum nije potpuno pojašnjen u javnosti, kako kaže Gentiana Petrova, nacionalni koordinator pri JEF Kosova, lokalnoj NVO koja radi na borbi protiv korupcije.
“Bez obzira na cifru i na udio, finansiranje ne trebaju vršiti članovi vlade. Bilo bi dobro došlo kad bi se napravila investicija za borbu protiv siromaštva na Kosovu ili u nekom cilju koji je važan i donosi dobit našoj zemlji,” izjavila je Petrova.
Ona kaže da bi, ako je taj sporazum odista bilateralni, kako se navodi u saopštenjima za javnost, on trebao biti poslan parlamentu na odobrenje — u skladu s ustavom — ili objavljen od strane ministarstva vanjskih poslova u Službenom listu.
“Time se očito krše zakoni Kosova i to predstavlja sukob interesa,” kaže Petrova.
Antikorupcijska agencija kaže da vrši istragu, s obzirom na to da je zakonom Kosova visokim zvaničnicima zabranjeno postupati u ime privatnih kompanija dok su u vladinoj službi.
Pacolliju su pripisane zasluge za dobivanje priznanja Kosova od strane nekoliko afričkih zemalja, poput Gane, i on predvodi kampanju za pridobivanje dodatnih priznanja od drugih afričkih, kao i južnoameričkih zemalja.
Mnogi sumnjaju u broj priznanja — 89 prema podacima vlade, ali manje prema podacima stranih diplomata — uključujući i to da li su Nigerija i Uganda dale priznanje za Kosovo, a oba su pripisana Pacolliju.
“Moramo više razmišljati u smislu vladavine prava nego o imidžu zemlje, radi razvoja javnosti i države,” izjavio je Dardan Sejdiu, iz opozicionog pokreta Vetvendosje.
Sejdiu tvrdi da se eventualno međunarodno lobiranje trebalo usmjeriti na postignuća u izgradnji državnosti, razvoj i vladavinu prava.
Pacollijevi investicioni planovi u Nigeriji naškodiće kampanji lobiranja za Kosovo generalno, prema riječima Berata Bejtullahua, istraživača pri Centru za istraživanje i rješavanje sukoba u Prištini.
“To će postati argument za srbijanskog ministra vanjskih poslova Vuka Jeremića, koji je Pacollija više puta optuživao da kupuje priznanja. Vlada Kosova trebala bi zauzeti stav o tom pitanju i distancirati se od tog investicionog ugovora,” izjavio je Bejtullahu.
On je Pacollija okarakterizirao kao vrlo kontroverznu ličnost u kosovskoj politici, zbog njegovih poslovnih veza s Rusijom i drugim bivšim sovjetskim republikama, uprkos tome što je učinio mnogo na osiguranju međunarodnog priznavanja Kosova, čak i od strane zemalja poput Gane, koja se ranije tome oštro protivila.
“On ima pomiješan imidž, pa tako i njegov rad,” kaže Bejtullahu.
